Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom virusa COVID-19 udarac je svima, a panika koja je zavladala zbog mogućnosti nestašice hrane i osnovnih potrepština svakako je dobar razlog za promisliti koliko se često neke stvari uzimaju zdravo za gotovo samo zato što su lako dostupne.
Iz udruge Prijatelji životinja pozivaju da se na ovogodišnji Svjetski dan hrane 16. 10. razmisli o iznimno važnom aspektu prehrambenog sustava – održivosti, koju je i Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) uvrstila kao jedno od područja na koje treba staviti naglasak. Prijatelji životinja ističu da sadašnja prehrana, temeljena na uzgoju usjeva za tovljenje životinja, svakako ne uzima u obzir održivost, već vodi katastrofalnoj nestašici hrane te povećanju broja gladnih i siromašnih ljudi u svijetu. Uzgoj životinja za hranu strahovito je rasipanje svjetskih resursa zemlje i vode.
Prelazak na bezmesnu prehranu znači mijenjati svijet mijenjanjem sebe
"Svake večeri oko 690 milijuna ljudi ide na spavanje gladno, a istodobno se u svijetu proizvede i više nego dovoljno hrane da se nahrane svi ljudi na planetu. Vjerovali ili ne, pomak k rješenju toga problema ovisi upravo o svakome od nas. Pridonijeti boljem svijetu možemo polazeći od vlastitog tanjura", poručuju iz udruge Prijatelji životinja.
"Žitarice se uzgajaju i njima se hrane životinje umjesto ljudi. Dok jedni gladuju, hrana se baca na tov životinja. Ovakav rasipnički način dobivanja hrane utječe ne samo na glad u svijetu i nestašicu prirodnih resursa nego i na znatno povećanje siromaštva", upozoravaju iz Udruge.
deforestacija radi uzgoja hrane za životinje
U skladu sa stotinama istraživanja i znanstvenih studija, na uzgoj i prehranu životinja koje se iskorištavaju za meso, mlijeko i jaja troši se golema količina resursa, fosilnih goriva, struje, vode i ogromna količina usjeva. Na globalnoj razini, više od 40 posto pšenice, raži, zobi i kukuruza odlazi u hranu za životinje u uzgoju. Radi se o gotovo 800 milijuna tona hrane. No tu još nisu ubrojani sva soja, sijeno i repica, što znači da se za proizvodnju stočne hrane koriste tri četvrtine ukupnih žitnica (75 %). Umjesto toliko soje mogu se saditi mahunarke – grah, grašak i mahune, koje će ujedno pozitivno utjecati na razine dušika u zraku.
Nestašica pitke vode vrlo brzo mogla bi postati problem za polovinu čovječanstva
Prijatelji životinja napominju i važnost očuvanja pitke vode s obzirom na to da se potrošnja svježe vode osmerostruko povećala tijekom posljednjega stoljeća, a 1,1 milijarda ljudi nema pristup čistoj vodi za piće. „Zastrašujuće je koliko intenzivan uzgoj životinja pridonosi potrošnji vode u svijetu. Za proizvodnju tisuću kalorija hrane u obliku žitarica potrebno je otprilike pola kubičnog metra vode. Za proizvodnju istoga broja kalorija u obliku životinjskoga mesa potrebna su četiri kubična metra vode. Za proizvodnju mliječnih proizvoda potrebno je šest kubičnih metara vode. Nestašica pitke vode vrlo brzo mogla bi postati problem za polovinu čovječanstva, što može izazvati u svijetu dosad neviđene sukobe”, poručuju iz Udruge.
„Jedini održivi način prehrane i prehrana budućnosti ona je koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla”, kažu Prijatelji životinja i pozivaju: „Diljem svijeta sve više ljudi odabire vegansku prehranu ili barem većinski biraju biljne prehrambene proizvode. Svakoga dana raste svijest da je to jedini način na koji možemo prehraniti rastuću svjetsku populaciju i očuvati Planet. Pitanje prehrane u 21. stoljeću postalo je pitanje opstanka ne samo ljudi već i cijele prirode. Prelazak na bezmesnu prehranu znači mijenjati svijet mijenjanjem sebe, a Svjetski dan hrane izvrsna je prilika za uvođenje prvih koraka prema održivoj prehrani.”
Više informacija o biljnoj prehrani nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
