Powered by:
Svjetla uništavaju naše zdravlje, prijete pticama i kornjačama i mijenjaju ravnotežu u oceanima. Pridružimo se pokretima koji će vratiti noćnu tamu i ravnotežu u naš život.
Kad govorimo od zagađenju, većina nas prvo pomisli na ispušne plinove automobila, industrijske zagađivače ili plastiku i otpad u morima. No, malom broju nas najprije padne na pamet svjetlosno zagađenje, a ono jednako utječe na naše zdravlje i prirodu kao i zagađen zrak koji dišemo. Ipak, većina nas je naučila živjeti s prekomjernom svjetlošću, štoviše usnivamo uz svijetleće velike i male ekrane dodatno narušavajući vlastiti ritam sna i budnosti. Mlađe urbane generacije zapravo ni ne znaju što je potpuna tama i kako je u njoj spavati.
Pretjerano osvjetljenje, prvenstveno na otvorenim površinama, ali u zatvorenim prostorima, utječe na ljudsko zdravlje, ali i na ponašanje divljih životinja te na njihovo zdravlje i opstanak, a i onemogućava promatranje zvijezda i nebeskih tijela.
Globalni problem
Svjetlosno zagađenje je globalni problem. To je postalo posve jasno 2016. kad je napravljen Svjetski atlas osvijetljenosti noćnog neba koji je sastavljen od tisuća satelitskih fotografija. On pokazuje da ogromna područja Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Azije sjaje, dok su samo potpuno zabačeni dijelovi Zemlje, poput Sibira, Sahare i Amazone u potpunom mraku. Svjetlost dolazi iz urbaniziranih područja od ulične rasvjete, automobila, velikih uredskih zgrada, panoa i zaslona za oglašavanje pretvarajući noć u dan.
Umjetna svjetla utječu i na naša tijela
Umjetno svjetlo stvara kaos u prirodnim procesima i ritmovima naših tijela. Noćno svjetlo remeti san i narušava cirkadijani ritam, unutarnji sat koji rukovodi ne samo aktivnostima, nego i biokemijskim procesima u tijelu. Jedan od tih procesa je proizvodnja hormona melatonina, koji se proizvodi u mraku, a inhibira se u prisustvu svjetlosti. Inhibicija rezultira manjkom sna, umorom, glavoboljama, stresom, anksioznošću i drugim zdravstvenim problemima. Nedavne studije pokazale su čak i vezu između manjka melatonina i raka. Toga postaju svjesni i medicinskih stručnjaci pa njihova udruženja, posebno u SAD-u, podržavaju napore da se svjetlosno zagađenje smanji. Plavo svjetlo, koje emitiraju pametni telefoni i drugi gadgeti posebno je problematično jer izrazito djeluje na smanjenje razine melatonina.
Noćno svjetlo ne drži samo nas budnima, čini to i pticama utječući na migracije, formiranje staništa i vrijeme spavanja i buđenja. Ptice i kornjače koje se pri migracijama navode mjesečevom svjetlošću, uz svjetlosno zagađenje postanu zbunjene, izgube se i zbog toga često ugibaju. Osim toga, umjetna svjetlost privlači kukce koji pri kontaktu s njom ugibaju, a oni su glavna hrana pticama. Jedna je njemačka studija pokazala da se ptice u urbanim sredinama bude i počinju pjevati ranije nego ptice u zaštićenim divljim sredinama.
Čak se i u moru događaju promjene. Naime, u područjima koja imaju jaku obalnu rasvjetu primijećeno je da buja populacija štetnih algi. Na taj način obalno svjetlo, ali i ono s naftnih platformi i s brodova mijenja podvodni ekosustav.
Vrste svjetlosnog zagađenja
Postoje tri vrste svjetlosnog zagađenja: odsjaj, grupiranje i svjetlosni proboji. Odsjaj nastaje kada izvor svjetlosti proizvodi pretjeran odbljesak (poput svjetla automobila) i otežava kretanje i orijentaciju te šteti vidnom aparatu. Grupiranje je previše svjetlosnih objekata na jednom mjestu, obično na velikim trgovima ili sportskim arenama. Proboj je loše planiranje rasvjete pri čemu se svjetlost širi i na područja gdje nije potrebna i svakako je ne bi trebalo biti.
Mnoge zemlje poduzimaju zakonske korake da smanje ovo zagađenje. U drugima se to događa aktivističkim intervencijama i djelovanjem udruga. No svakako je neophodno i zahtijeva da o tome vodimo računa i kao pojedinci.
Što možemo učiniti
- Osvijestimo potrebu uvođenja rasvjete koja je dizajnirana tako da ima pokrov koji svjetlo usmjerava prema dolje, dakle tamo gdje je potrebno. Na razini zajednice potrebno je lobirati za ovakve promjene. Pojedince treba ohrabriti da koriste vanjsku rasvjetu samo kad je potrebna i gdje je potrebna. Dobro je uvesti osvjetljenje koje se pali na pokret te gasi kad za njim više nema potrebe na privatnim posjedima.
- Naučimo o raznim pokretima za smanjenje javnog osvjetljenja i potaknimo zajednicu da im se pridruži. Simbolično gašenje svjetla na sat vremena na cijeloj planeti već je uzelo maha, ali kreću i ozbiljnije inicijative. U Hrvatskoj se uvodi svjetlostaj, a to je noćno gašenje svjetla na određenim lokacijama ili smanjenje njegova intenziteta za 50 posto. U nekim zemljama zajednice, ali i poslovne zgrade, sudjeluju u projektu „Lights Out“ pri čemu se gase svjetla za vrijeme ptičjih migracija kako se ne bi omelo njihovo navođenje svjetlom.
- Prebacite se na LED rasvjetu. Ona sjaji manje, ali ne smanjuje vidljivost. Pritom koristite samo žarulje s toplim žutim svjetlom koje manje zagađuje okoliš.
- Gasite nepotrebnu unutarnju rasvjetu, posebno u praznim poslovnim zgradama noću. Kad se zbroje sva svjetla koja prodiru kroz naše prozore u okoliš i to pridonosi znatnom svjetlosnom zagađenju.
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!
