Eko 844 prikaza 02. studenoga 2012.

Zagađenje bukom sve opasnije

Zvuku
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Zvukovi iz okoline snažno utječu na kvalitetu života. Medicina priznaje buku kao potencijalni izvor bolesti koji može izazvati oštećenje sluha, visok tlak, poremećaj sna, smetnje govora, sniženu koncentraciju, a čak pet tisuća životinja godišnje umire od srčanog udara izazvanog eksplozijom petardi

Zvukovi motornih vozila i industrijskih strojeva jedan su od uzroka zbog kojih u gradovima i blizu tvornica ima manje životinja i biljaka. Da je upravo buka stres od kojeg životinje stradavaju pokazala su istraživanja provedena daleko od gradskih središta.

Buka s brodova pogubna za kitove

U morima, brodovi i podmornice proizvode snažne zvukove koji nanose štetu morskim sisavcima. Zvukovi instrumenata zvanih sonari, s kojima se služe plovila u komunikacijske svrhe, slični su zvukovima koje stvaraju neke vrste kitova radi navigacije, lova i komunikacije s drugim članovima svoje vrste. Kad čuju sonar s plovila, kitovi postaju dezorijentirani i ponekad prebrzo izranjaju, što ih može navesti da se nasuču ili im uzrokovati smrt od dekompresijske bolesti. Kao i ljudski ronioci, i kitovi moraju izranjati oprezno, da izbjegnu nagle promjene tlaka.

Američki savezni sudac 2008. zabranio je ratnoj mornarici da upotrebljava sonar, ali je Vlada Georgea W. Busha uložila žalbu, koju je Vrhovni sud usvojio, a 3 vrste morskih sisavaca ostale su nezaštićene

Nakon što su istraživači potvrdili da kljunasti kit, oštrokljuni kit i orka zbog sonara imaju slabiji ulov, nižu stopu razmnožavanja i veću smrtnost, jedan je američki savezni sudac 2008. zabranio ratnoj mornarici da upotrebljava sonar kraj obale Kalifornije. Nažalost, vlada Georgea W. Busha uložila je žalbu, koju je Vrhovni sud usvojio. Tako su spomenute tri vrste morskih sisavaca ostale nezaštićene čak i u tom djeliću Tihog oceana.

Veće ptice su ugroženije

Umjetno stvorena buka kobna je i na kopnu. Nedavno je istraživanje proučilo učinak buke na ptice na šumskom području sjeverozapadnog Novog Meksika. Znanstvenici su postavili tezu da su se na tom području ptice prorijedile iako tamo nema gradskih naselja, nego samo bučnih naftnih i plinskih bušotina. Ako bi rezultati potvrdili tu tezu, značilo bi da je i sama buka dovoljna da rastjera ptice, neovisno o visokim zgradama, betonu, prometu, gomili ljudi i manjku drveća. Doista, iako je ta regija lijepo pošumljena i kao takva prikladna za ptice, istraživači su utvrdili da je gustoća ptičjih gnijezda i broj opaženih ptica tim manji, što je veća buka koja dopire od bušotina.

Zaključili su i da buka više šteti većim pticama, koje se glasaju s nižim frekvencijama, sličnim frekvencijama zvukova s bušotina. Manje ptice, koje pjevaju u višim tonovima, bolje su se prilagodile stresnom okruženju, jer im spomenuta buka zbog razlike u frekvencijama u manjoj mjeri ometa komunikaciju. Život mnogih životinja ovisi o njihovoj mogućnosti da glasanjem razmjenjuju poruke sa svojim srodnicima. Ako su u tome spriječene zbog poplave ružnih zvukova ljudske proizvodnje, njihova će egzistencija doći u pitanje.

Komentar Prijatelja životinja

Luka Oman,  iz Udruge Prijatelji životinja, objasnio je kako buka utječe na životinje u Hrvatskoj, ali i kako se zakonodavci odnose prema tom problemu:

'Buka je veliki problem za životinje na svim područjima i u Hrvatskoj se premalo o tome razmišlja i konkretno djeluje. Kao primjer može se navesti zahtjev koji smo početkom godine iz Udruge Prijatelja životinja poslali nadležnom ministarstvu za zabranu uporabi petardi i drugih eksplozivnih naprava, odnosno zahtjev za izmjenom postojećeg Zakona o eksplozivnim tvarima, a na koji smo dobili odgovor da za to ne postoji zahtjev od strane Europske unije, što je apsurdno.

Italija je pokazala svoj civilizacijski doseg zabranom pucanja petardama u više od 850 talijanskih gradova i općina i propisanim kaznama od 25 do 500 eura. Zabrana je donesena prije svega zbog životinja, tako oko 5000 životinja godišnje umire od srčanog udara izazvanog eksplozijom petarda. Trebamo se pitati i zabrinuti koliko će u Hrvatskoj životinja stradati u nadolazećim blagdanima i novogodišnjoj noći.'

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.