Oluja koja je jučer pogodila Hrvatsku ubraja se među najrjeđe, ali i najrazornije vrste oluja. U nastavku pročitajte što su to superćelijske oluje, koji uvjeti povećavaju šansu nastanka oluje, zašto možemo očekivati sve više ovakvih nepogoda te kako se zaštiti u slučaju da vas zateknu.
Jučerašnje nevrijeme koje je pogodilo kontinentalnu Hrvatsku odnijelo je tri života i prouzročilo veliku materijalnu štetu, a budući da ovakve razorne oluje nisu česta pojava na našim područjima, mnogi se pitaju zašto je oluja narasla do ovih razmjera. Iako su ju meteorolozi očekivali te je najavljeno da dolazi, nitko nije bio spreman na ovakav scenarij. "Dugo ovo radim i proučavam, ali ovako nešto nikad nisam vidio", rekao je za 24sata umirovljeni klimatolog Zvonimir Katušin i dodaje: "Ta velika nestabilnost je stvorila povoljne uvjete za nastanak ovakvog stanja. To kad krene ima valjda snagu atomske bombe. Nije pitanje hoće li ili neće biti jak udar, već koliko jak će biti".
Nekoliko je faktora koji uzrokuju formiranje i intenziviranje oluja, a jedan od najvažnijih je vlažnost zraka. Visoka vlažnost zraka je opasan faktor jer doprinosi brzom intenziviranju oluje. Oluja tada s određenog prostora uzima velike količine vodene pare, a kada ta vodena para putuje u gornje dijelove atmosfere i kondenzira oslobađa se velika količina topline što dodatno zagrijava zrak i potiče uspon vlažnog zraka u oluji. Sve to dovodi do daljnjeg jačanja i ubrzavanja oluje.
Visoka vlažnost također može rezultirati obilnim kišama unutar oluje. Osim toga, vlažan zrak može pojačati silovite vjetrove i tornada unutar oluje što povećava razornost i opasnost za ljude i imovinu. Stoga je visoka temperatura zraka u kombinaciji s velikom vlažnosti najpogodnije stanje za razvoj oluje.
Što su superćelijske oluje?
Zadnjih dana možemo često čuti izraz superćelijske oluje, no što to uopće znači? Superćelijske oluje su najrjeđe, ali ujedno i najmoćnije i najopasnije vrste oluja koje mogu donijeti snažne vjetrove, obilne kiše, tuču, a nekada čak i tornado. Ovakve oluje imaju centralni rotirajući uspon zraka koji traje dugo vremensko razdoblje i pruža im potencijal da stvaraju ekstremne vremenske uvjete kao što su intenzivni vjetrovi i tuča veličine grejpa, navodi Britannica. Upravo zato je ista oluja uspjela napraviti toliku štetu diljem Hrvatske, ali i u susjednim zemljama te Austriji. Superćelijske oluje se obično razvijaju u okolini s nestabilnim atmosferskim uvjetima, kada topli i vlažni zrak dolazi u kontakt s hladnim zrakom na višim nadmorskim visinama uz prisutnost jakih vjetrova.
Tijekom superćelijske oluje može se formirati mezociklona, odnosno rotirajući stup niskog tlaka unutar oluje. Ako se mezociklona produžuje prema tlu, može rezultirati nastankom tornada što je najsmrtonosniji dio superćelijske oluje. Tornada koja se formiraju unutar superćelijske oluje obično su vrlo razorna i mogu prouzročiti značajne štete i opasnost po živote, navodi NSSL.
Superćelijske oluje često prati i tuča koja može biti iznimno velika i oštetiti usjeve, vozila i građevine. Obilne kiše koje prate ove oluje mogu izazvati poplave. Iako ovakve oluje dolaze brzo i mogu stvoriti veliku štetu, Weather navodi kako superćelijske oluje imaju jasno definiranu radarsku sliku i da bi ih stručnjaci trebali moći prepoznati na vrijeme i tako upozoriti građane da se pripreme. Slovenski lovci na oluje prepoznali su uvjete koji su ukazivali da bi se mogla formirati ovako razorna oluja i upozorili da se približava Hrvatskoj nekoliko sati prije nego što je došla, navodi Novi List.
Zašto oluje postaju sve razornije?
Nevrijeme koje je poharalo Hrvatsku samo je jedno u nizu razornih klimatskih katastrofa koje se događaju posljednjih godina. Poplave diljem kontinenta koje su odnijele mnogo života te razorni vjetrovi koji su puhali diljem Njemačke, Nizozemske i okolnih zemlja nisu zabilježeni u skorijoj povijesti, a stručnjaci se slažu kako je svim ovim katastrofama okidač isti - klimatske promjene. Ne zaboravimo ni činjenicu da je prošlo ljeto bilo najtoplije zabilježeno ljeto u Europi, kako navodi Copernicus, kao i da već nekoliko ljeta svjedočimo masivnim požarima koji su opustošili južnu i jugoistočnu Europu.
Klimatske promjene su jedan od ključnih čimbenika koji utječu na povećanje intenziteta i učestalosti oluja, ne samo u Hrvatskoj i Europi, nego i ostatku svijeta. Zagađenje okoliša ljudskim djelovanjem rezultira porastom globalne temperature što dovodi do promjena u atmosferskim uvjetima, uključujući i povećanje vlažnosti zraka što može biti ključno za stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj i jačanje oluja. Takve promjene također mogu utjecati na strujanje zraka u atmosferi što može dovesti do promjena u uzorcima kretanja vjetrova, visinskog strujanja i drugih atmosferskih fenomena koji podržavaju razvoj oluja.
Superćelijske oluje poput one koja je jučer pogodila Hrvatsku su najopasniji i najrazorniji oblik oluje
Učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, uključujući oluje, također su povezani s pojavama poput zagrijavanja oceana i povećanja temperature mora. Topliji ocean može osigurati više energije za oluje kroz isparavanje, potičući formaciju i jačanje intenziteta. Drugi čimbenici također mogu igrati ulogu u povećanju razornosti oluja, kao što su lokalni uvjeti, geografski faktori i urbanizacija koja može utjecati na hidrološki ciklus i odvodnju vode i tako povećati šansu poplave tijekom oluja.
Kako postupiti ako za vrijeme oluje niste doma?
Ako se nalazite izvan doma ili zatvorenog prostora i zahvati vas iznenadna oluja, važno je poduzeti nekoliko koraka kako biste osigurali svoju sigurnost. Zapamtite ove savjete koje navode AccuWeather i CEI o tome kako postupiti ako se nalazite izvan doma tijekom oluje.
- Potražite sklonište: Pokušajte pronaći sigurno mjesto gdje se možete skloniti od oluje. To može biti mjesto poput trgovine, restorana, hotela, javne zgrade ili benzinske postaje. Izbjegavajte boravak na otvorenom, posebno područjima izloženim jakim vjetrovima.
- Izbjegavajte metalne predmete: Ako je oluja praćena grmljavinom, izbjegavajte boravak blizu metalnih predmeta poput ograda, stupova, jarbola, televizijskih antena i električnih kablova kako biste smanjili rizik od udara groma.
- Nemojte tražiti sklonište ispod stabala: Iako možda želite potražiti zaštitu od kiše, izbjegavajte sklonište ispod stabala jer bi jak vjetar mogao lomiti grane koje mogu izazvati opasne ozljede.
- Ako ste u vozilu: Ako se oluja dogodi dok ste u vozilu, pokušajte pronaći sigurno mjesto za parkiranje, izbjegavajući područja s potencijalom za poplave, klizišta ili mjesta gdje ima mnogo drveća. Ostanite u vozilu i izbjegavajte vožnju dok ne prođe oluja.
- Slušajte vremenska upozorenja: Ako imate pristup radiju ili mobilnom uređaju, slušajte vremenske upozorenja kako biste bili informirani o trenutnoj situaciji i savjetima o sigurnosti.
Važno je uvijek staviti sigurnost na prvo mjesto i izbjegavati nepotrebne rizike tijekom oluje. Ako postoji prijetnja za vašu sigurnost, uvijek je bolje potražiti sklonište i pričekati da oluja prođe.
