Powered by:
Opasnosti vezane uz vodu dominiraju listom katastrofa koje su odnijele ne samo ljudske živote nego su i ostavile velik ekonomski utjecaj na ostatak čovječanstva
Razorne oluje, požari, poplave i klizišta - sve su to prirodne katastrofe o kojima svakodnevno slušamo sve više. Gotovo da nema dana kada u medijima ne vidimo vijesti o novoj katastrofi koja je utjecala ne samo na ljudske živote nego i na ekonomiju pojedine države ili cijelog svijeta.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) objavljenih u Atlasu smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970.-2019., od deset katastrofa koje su odnijele ljudske živote i imale negativan utjecaj na ekonomiju, njih čak četiri vezane su uz vodu.
U navedenom periodu suše su odnijele 650 tisuća života, razorne oluje preko 577 tisuća, poplave gotovo 59 tisuća i ekstremne temperature skoro 56 tisuća života. Ekonomski gubitci broje se u milijardama pa su nas tako oluje koštale 521 milijardu američkih dolara te poplave 115 milijardi američkih dolara. Najviše je pogođena Europa koja je zbog elementarnih nepogoda izgubila 377,5 milijardi američkih dolara. Gledano kroz postotke, u posljednjih 50 godina takve nepogode uzrok su 50% katastrofa, 45% svih prijavljenih smrti i 74% ekonomskih gubitaka na svjetskoj razini.
Klimatske promjene
Profesor Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a navodi da se ovakve katastrofe vezane uz vodu povećavaju zbog klimatskih promjena te da su upravo klimatske promjene glavni razlog sve jačih toplinskih valova. Taalas dodaje da nisu samo ekstremne temperature i suše posljedica klimatskih promjena, nego i sve jače i obilnije kiše. Kako temperatura na Zemlji raste, tako se pojačava i isparavanje vode koja se nakuplja u oblake i formira kišu, ali i uzrokuje razorne oluje praćene munjama koje pak mogu uzrokovati požare u sušnim područjima.
"Nijedna zemlja, razvijena ili u razvoju, nije sigurna od posljedica klimatskih promjena. Klimatska promjena je stvarna i jasno vidljiva. Imperativ je sada ulagati sve više sredstava u prilagodbu, a to za početak podrazumijeva sustav koji će nas na vrijeme upozoriti na iduću katastrofu.", rekao je profesor Taalas.
Oluje su uzrokovane ekstremnim temperaturama, a kao posljedicu mogu imati i požare i poplave
Ekstremne kiše
Njemačka nacionalna meteorološka služba Deutscher Wetterdienst (DWD) prenosi kako je u dva dana, 14. i 15. srpnja 2021., pala količina kiše koja inače padne u periodu od dva mjeseca i to na tlo koje je već bilo gotovo prezasićeno. Ova katastrofa pogodila je regije Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga, a pogođene su i Švicarska te Austrija.
S druge strane svijeta, podaci su jednako zastrašujući. U dijelovima kineske provincije Henan 17. i 21. srpnja zabilježene su oborine bile veće od godišnjeg prosjeka. Glavni grad pokrajine, Zhengzhou, u samo šest sati potopljen je količinom kiše koju inače dobije tijekom pola godine. Trend ovakvih razornih oluja s godinama raste, no čini se kako se ljudi ipak s vremenom prilagođavaju.
Trendovi u Europi
Iako se broj klimatskih katastrofa svake godine povećava, broj ljudskih žrtava se smanjuje, navodi WMO u izvješću. Razlog tomu su sve bolji sustavi za rano upozorenje te način na koji se nosimo s katastrofama. Velik broj smrti uzrokovanih toplinskim udarima u Europi 2003. i 2010. godine doveo je do uvođenja novih akcijskih planova i ranih upozorenja koji su se pokazali efektivni u smanjenju broja žrtava.
Ekstremne temperature isušuju zemlju, ali i uzrokuju sve veći broj toplinskih udara
U Europi je u periodu od 1970. do 2019. u 1672 zabilježene katastrofe smrtno stradalo više od 159 tisuća ljudi. Poplave (38 %) i oluje (32 %) najčešće su zabilježene katastrofe u Europi, no najveći broj života, njih 148 tisuća, odnijele su ekstremne temperature (93 %). Najveći broj smrtnih slučajeva zbog ekstremnih temperatura, gotovo 128 tisuća, zabilježen je 2003. i 2010. godine.
Ovo je samo dio poražavajućih brojki koje su uzrokovane prirodnim katastrofama i sve većim utjecajem klimatskih promjena. Cjelokupni izvještaj Svjetske meteorološke organizacije bit će dostupan uoči Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u rujnu, a temelji se na podacima Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED).
Naš partner projekta, HEP, do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora energije s 35 posto na više od 50 posto. Taj cilj planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Saznaj više ovdje!
