Powered by:
Klimatske promjene već iznimno snažno utječu na cijeli svijet, a sve češći, ekstremni vremenski uvjeti poput suša, toplinskih udara, obilnih kiša, poplava i aktiviranja klizišta pogađaju i Europu. Promjena klime utječe i na porast razine mora, zakiseljavanje oceana i gubitak bioraznolikosti.
Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta. Kako bi se riješili ti problemi, europski zeleni plan će EU pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo i zajamčiti da:
- do 2050. nema neto emisija stakleničkih plinova
- gospodarski rast nije ovisan o uporabi resursa
- nijedna osoba ni regija nisu zanemarene.
Europska komisija je 14. srpnja donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, to moramo postići u sljedećem desetljeću.
Doista je već 5 do 12 za poduzimanje ozbiljnih koraka kako bismo u nasljedstvo ostavili bolji i zeleniji Planet. Kako bi poduzela konkretne korake, Europa se Europskim propisom o klimi obavezala postati ugljično neutralna do 2050. godine, a klimatska neutralnost Europe mogla bi postati sastavni dio obaveznog zakonodavstva EU. Jedan od načina postizanja je sasvim sigurno Europski zeleni plan, koji se bavi isključivo ovom temom, a jedan od dugoročnih temperaturnih ciljeva jest putem znanstvenih spoznaja ostvariti što brže smanjenje emisija.
Ugljična neutralnost zapravo je odnos ravnoteže između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ugljik, odnosno da bi se postigla nulta stopa sve emisije stakleničkih plinova trebale bi se poništiti kroz odvajanje ugljika. Sustav koji upija više ugljika no što ga emitira zove se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama, prirodni ponori uklanjaju između 9,5 i 11 Gt CO2 godišnje.
Nažalost, globalna godišnja emisija CO2 dosegla je 38,0 Gt u 2019. godini, a još uvijek ne postoji umjetni ponor ugljika, koji bi mogao ukloniti dovoljno ugljika iz atmosfere, kako bi se borio protiv globalnog zatopljenja. Ugljik koji se taloži u prirodnim ponorima, kao što su šume, pojavljuje se u atmosferi zbog šumskih požara ili siječe šuma, a važno je naglasiti da je za postizanje klimatske neutralnosti potrebno smanjiti emisiju ugljika.
Europska komisija donijela je niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. Paket sadrži 13 zakonskih prijedloga, koji bi europsko gospodarstvo, ovisno o energiji fosilnih goriva trebali pretvoriti u ugljično neutralno do 2050. godine, smanjiti onečišćenje i promet temeljiti na baterijskom punjenju.
Stroži propisi i porez na ugljik
Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 2050. godine. Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su golema prisila za automobilsku industriju, koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem. Da bi se taj cilj ostvario, procjenjuje se da će do 2030. godine treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Ovo je ujedno i najambicioznija strategija za zaštitu klime u svijetu, koja bi trebala iz temelja promijeniti europsko gospodarstvo i svakodnevni život svakoga od nas.
Drugi stup paketa je porez na ugljik, kojeg će plaćati neeuropske tvrtke, kako bi se osiguralo da onečišćeniji uvoz ne ulazi u EU zahvaljujući dampinškim cijenama. Porez će se zvati Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM). Tvrtke koje uvoze robu u Europsku uniju morat će kupiti dozvole za ugljik, a upravo bi taj dio zakona mogao razljutiti europske trgovinske partnere kao što su Rusija, Kina i Indija.
Kako se to planira postići?
Nakon 2030. godine zabranjuje se prodaja automobila na fosilna goriva, čime će se smanjiti onečišćenje i promet će se temeljiti na baterijskom punjenju. Stari kontinent Europa domovina je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominira automobilskom industrijom, no automobil, kao vodeće prijevozno sredstvo Europljana, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika. Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu. Bit će potrebno pokrenuti nove održive industrije i okrenuti se novim tehnologijama, ali uz minimiziranje nepravednog opterećenja za građane i gospodarstvo. Naime, trošak zelene tranzicije nikako ne bi smio ugroziti obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnike automobila i poljoprivrednike.
No, unatoč plemenitoj namjeri i zapravo nužnosti smanjenja emisije stakleničkih plinova, očekuje se “borba” između industrijskih lobija i udruga Zelenih. Uz pomoć Zelenog plana Europa treba do 2050. postati prvi kontinent koji uklanja onoliko emisija CO2 koliko ih proizvodi. O svim se ovim prijedlozima zakona tek treba pregovarati s državama članicama te ih mora potvrditi Europski parliament.
Posebno su osjetljiva pitanja uvođenja upotrebe održivih goriva, koja su mnogo skuplja, u javni prijevoz, grijanje i rashlađivanje, kao i u građevinarstvu. Europska komisija predložila je uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, iz kojeg bi se pomagalo građanima pri financiranju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost, a za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje od 2025.do 2032.
HEP je 2020. godine na otoku Visu u rad pustio još uvijek najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, uz koju će instalirati baterijski spremnik u svrhu postizanja samodostatnosti opskrbe električnom energijom. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Više saznaj ovdje.
