Svjetski čelnici okupit će se sljedeći tjedan u Nairobiju kako bi razgovarali o prvom globalnom sporazumu o borbi protiv plastičnog otpada.
Svjetski čelnici će se okupiti u Nairobiju u Keniji sljedeći tjedan, u "kritičnom trenutku" kako bi krenuli prema prvom ikad globalnom sporazumu o borbi protiv plastičnog otpada. Inger Andersen, direktorica Programa UN-a za okoliš, rekla je da bi sporazum na skupštini UN-a za okoliš mogao biti najvažniji multilateralni pakt od Pariškog klimatskog sporazuma 2015. godine.
Plastični otpad sve više raste
Javno negodovanje i nestrpljenje zbog rastućeg plastičnog otpada doveli su do neviđenog "stupnja fokusa" koji bi mogao potaknuti da se države članice slože oko nacrta za pravno obvezujući sporazum o kontroli plastike "od izvora do mora", smatra Andersen.
"Nestrpljenje javnosti je nešto što je vrlo moćno. Javnosti je dosta. Svi smo ovisni o plastici, ali ljudi očito žele vidjeti neko rješenje ovog problema”, rekla je Andersen za The Guardian.
Ranije ovog mjeseca, Sjedinjene Američke Države, koje stvaraju više plastičnog otpada po osobi nego bilo koja druga zemlja na svijetu, pridružile su se Francuskoj u pozivu na globalni sporazum koji prepoznaje "važnost suzbijanja plastičnog otpada na njegovom izvoru".
Cilj sastanka
Ključni cilj pete skupštine UN-a za zaštitu okoliša, koja zasjeda od 28. veljače do 2. ožujka, jest iznijeti uvjete za globalni sporazum o zagađenju plastikom i formirati međuvladin pregovarački odbor (INC) koji će posredovati u konačnom dogovoru. Ako se države članice mogu dogovoriti oko okvira, INC bi tada pregovarao o konačnom ugovoru koji treba potpisati.
Samo 9 % plastičnog otpada se reciklira. Teško se reciklira, sporo se raspada, skup je i njegovo sagorijevanje zagađuje okoliš, a raspada se na sitne čestice koje ulaze u lanac ishrane i nanose štetu životinjama. Ova mikroplastika je sveprisutna svugdje od dubokog morskog dna do arktičkog ledenog omotača.
Obraćajući se delegatima uoči sastanka, Andersen je rekla: “Svijet gleda sa tjeskobom, ali i s nadom jer po prvi put u povijesti vidimo globalni zamah bez presedana u borbi protiv pošasti plastičnog zagađenja.”
“Od 1950-ih do danas proizveli smo oko 9 milijardi tona, a od toga je 7 milijardi tona otpada. Taj otpad ne nestaje. Možda se osjećamo dobro kada ga stavimo u kantu za reciklažu, ali se ne reciklira sve. 76 % završi na odlagalištima, a ostatak se spali, što uzrokuje otrovne emisije kao i ugljični dioksid”, dodala je Andersen.
Ako se UN ne složi oko sporazuma o suzbijanju proizvodnje i upotrebe plastike, onečišćenje oceana plastikom moglo bi se učetverostručiti do 2050. i doći će do široke ekološke štete, prema izvješću WWF-a ranije ovog mjeseca.
Sporazum je i više nego potreban
Smanjenje upotrebe plastike, proizvedene od nafte i plina, ima implikacije na klimu, kao i na razinu onečišćenja, rekla je Andersen.
“Ako uspijemo postići sporazum, to će biti najveća stvar koju smo učinili kao globalna zajednica u novom multilateralnom sporazumu o okolišu. Nismo se prije bavili ovim pitanjem s ovim stupnjem fokusa. To je vrlo značajan trenutak i apsolutno je kritičan”.
Ovog tjedna pregovarači u Nairobiju razmatraju dvije glavne rezolucije, jednu iz Ruande i Perua, koja se bavi punim životnim ciklusom plastike i ima podršku više od 70 zemalja, uključujući 27 iz EU. Druga, iz Japana, koju podupiru Kambodža, Palau i Šri Lanka, daje prioritet intervencijama gospodarenja otpadom i ograničava svoj opseg na morski otpad.
Više od 300 znanstvenika i istraživačkih organizacija poziva sve zemlje članice UN-a da prihvate ključne elemente rezolucije Ruande i Perua. A 90 poslovnih čelnika, uključujući tvrtke koje se bave brzom robom široke potrošnje, ključne proizvođače plastičnog otpada, također su pozvali da potpišu sporazum.
Andersen želi da sporazum da pokriva cijeli životni ciklus plastike, a ne samo smeće u moru, te da uključi praćenje i ciljeve i ima financijski element za pomoć zemljama u razvoju manje sposobnim za recikliranje.
“Ono što je zanimljivo je da se 90 izvršnih direktora prijavilo, pozivajući na pravno- obvezujući sporazum. To uključuje PepsiCo i Coca-Colu te Procter & Gamble i Unilever. Njima su ključni faktor dioničari i potrošači koji žele vidjeti taj pomak", rekla je Andersen.
