Powered by:
Plastika je nevjerojatan materijal, napravljen da traje vječno. Problem nastaje kada se plastika koristi za jednokratnu upotrebu i odbacuje nakon samo jednog korištenja. Količina vremena, energije i truda koji se ulažu u proizvodnju, izvoz i uvoz ovih proizvoda ne odgovaraju njihovoj namjeni.
U Hrvatskoj se uspješno reciklira 11 posto plastike, jedan dio se izvozi, dok ostatak, sporo se raspadajući, završava na već pretrpanim odlagalištima otpada za čije je rješavanje prvenstveno nužna politička volja. Važno je znati da se od plastike koja se uspješno reciklira ne dobiva jednak tip niti jednaka količina plastike koju smo odbacili. Recikliranjem npr. plastične boce može se dobiti plastika za izradu tepiha, odjeće i plahti. Svakim ponovnim recikliranjem dobiva se materijal sve lošije kvalitete, a u zadnjem recikliranju ta plastika postane potpuno neupotrebljiva, ali i dalje ostane jednako štetna za ljude i okoliš. Ono što se događa sa svakodnevno odbačenom plastikom jest da mali dio postaje sirovina (otprilike 50 posto od čega najviše plastičnih boca zbog povratne naknade od 0,50 HRK) i kasnije se koristi za proizvodnju novih proizvoda.
Ostatak se šalje na odlagališta otpada gdje se zbog sporog procesa razgradnje krče pretrpana odlagališta niz godina, pritom ispuštajući štetne stakleničke plinove koji doprinose negativnom utjecaju na klimatske promjene. Osim toga, određena količina plastičnog otpada koji se ne može reciklirati ponekad se koristi za energane, koje, osim slabe energetske učinkovitosti, spaljivanjem ispuštaju toksine i stakleničke plinove, negativno utječu na kvalitetu zraka te kasnije nastane problem sa zbrinjavanjem toksičnog pepela koji je produkt njezina spaljivanja.
Svakim ponovnim recikliranjem dobiva se materijal sve lošije kvalitete, a u zadnjem recikliranja ta plastika postane potpuno neupotrebljiva, ali i dalje ostane jednako štetna za ljude i okoliš
Većini ljudi je već dulje vrijeme jasno da se stvari moraju promijeniti. WWF Australija je pobrojao deset najgorih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se hitno trebaju prestati upotrebljavati i naveo alternativna rješenja. Dobra vijest je da je Europska unija, a to znači i Hrvatska donijela direktivu o Zabrani plastike za jednokratnu upotrebu koja se primjenjuje od 3 srpnja 2021. godine te da je većina tih proizvoda zabranjena, a ugostitelji ih - primjerice slamke mogu koristiti dok ne potroše zalihe. Novo zakonodavstvo ne pokriva sve vrste plastičnih proizvoda, ali tvrtke i pojedinci moraju početi razmišljati o tome da smo upravo mi ti od kojih promjene kreću jer je plastično zagađenje globalna epidemija koja se tiče svih nas. Donosimo WWF-of popis 10 najgorih predmeta i njihovih alternativa:
Plastične slamke
Samo u Australiji 2,47 milijardi plastičnih slamki završi na odlagalištu. Lagane su i nakon što ih netko ispusti ili baci, lako dospijevaju u vodene putove i ulaze u mora i oceane. Kada jednom tamo dospiju postaju iznimno opasne za životinje. Bilo je slučajeva da su se morskim kornjačama plastične slamke zabile u nosnice što im je pričinjavalo veliku bol.
Alternative plastičnim slamkama: slamke od nehrđajućeg čelika, slamke od bambusa, slamke od tjestenine i riže. Za one koji vole fleksibilnost plastičnih slamki, postoje i druge ekološki prihvatljive alternative, uključujući papirnate slamke, silikonske slamke za višekratnu upotrebu i slamke na biljnoj bazi za kompostiranje. Ili najbolje od svega, popij piće bez slamke.
Bilo je slučajeva da su se morskim kornjačama plastične slamke zabile u nosnice što je im je pričinjavalo veliku bol
Plastične miješalice za koktele
Miješalice za koktele zabavan su pribor za pića, ali većina ih je izrađena od plastike i koristi se samo jednom prije nego što ih se baci. Završavaju u smeću, na plažama i u oceanima.
Alternativa plastičnim miješalicama za pića: staklene ili bambusove miješalice za višekratnu uporabu ili žlice!
Baloni i plastični držači za balone
Ono što ide gore mora se na kraju spustiti. Iako su baloni lijep ukrasni predmet za proslave, oni su jedan od najrizičnijih plastičnih ostataka za morske ptice. Ne samo da su sami baloni smrtonosni, već i plastični štapići koji često dolaze s njima.
Alternative bez plastike: Planiraj zabavu ugodnu i za planet i preskoči balone. Odluči se za ekološki prihvatljivije mogućnosti ukrašavanja, poput papirnatih svjetiljki i cvijeća.
Plastični štapići za uši
Čak 1,5 milijardi plastičnih štapića za uši proizvede se svaki dan, a prosječna osoba raspolaže s 415 godišnje. Nažalost, veliki broj tih štapića dospije u mora i oceane. Nakon što se vrhovi pamuka otope, preostaje samo mali, čvrsti plastični štapić koji ptice, ribe i drugi morski svijet lako progutaju.
Alternative plastičnim štapićima za uši: tekućine za ispiranje ušiju, štapići od bambusa, a vjerojatno je da će se uskoro pojaviti i brojne druge alternative.
Šalice i poklopci za kavu
Tko ne voli kavu! Srećom kod nas još nije u tolikoj mjeri kao u SAD-u ili Australiji popularna kava za van pa ne doprinosimo značajno broju od oko 2,6 milijardi šalica kave godišnje koje završe na odlagalištima. Važno je napomenuti da se većina šalica kave za van ne može reciklirati jer su napravljene s plastičnom oblogom.
Alternativno rješenje: Šalice za višekratnu upotrebu. Ako kupuješ kavu za van i ne možeš koristiti svoju šalicu za višekratnu upotrebu, reci ne poklopcu!
Plastični pribor za jelo
Uzimanje hrane za van podrazumijeva upotrebu plastičnog pribora za jelo i plastičnih vrećica. Plastični se pribor za jelo ne može lako reciklirati jer ih strojevi za recikliranje često ne mogu razvrstati zbog oblika, pa mnogi završe na odlagalištima otpada i trebaju im stoljeća da se razgrade.
Ekološke alternative: sljedeći put kada naručiš hranu za van, naglasi da ne trebaš plastični pribor za jelo, ako je to moguće. Prebaci se na pribor od bambusa za višekratnu uporabu, kupi set pribora za jelo koji možeš ponijeti sa sobom kamo god ideš.
Plastične čaše
Godišnje se potroši 500 milijardi šalica za jednokratnu upotrebu. To je dovoljno da 1.360 puta obiđeš Zemlju! Iako su lagane i praktične, šalice od pjene (izrađene od polistirena) često završe kao smeće na odlagalištima.
Alternative bez plastike: nosi svoju čašu od plastike za višekratnu upotrebu, ako znaš da ćeš ići na mjesta gdje ćeš biti prisiljena upotrebljavati plastične čaše za jednokratnu upotrebu.
Na globalnoj razini godišnje se proizvede više od 78 milijuna tona plastične ambalaže, a predviđa se da će se proizvodnja plastike povećati za 40 % do 2030
Plastična ambalaža
Na globalnoj razini godišnje se proizvede više od 78 milijuna tona plastične ambalaže, a predviđa se da će se proizvodnja plastike povećati za 40 % do 2030. Industrija ambalaže najveći je prerađivač djevičanske plastike, a mnoge od njih koriste se samo jednom za pakiranje hrane, vrećice za kupnju i boce za pića.
Alternative bez plastike: Sljedeći put kada naručuješ za van, odaberi hranu poput pizze ili meksičke koje ne dolaze često u plastičnim posudama i izbjegavaj unaprijed zapakirana jela. Većina prodavaonica hrane rado će staviti hranu izravno u tvoju posudu za višekratnu uporabu, ako to zatražiš. Neke opcije za spremnike uključuju staklene posude, kutije za ručak od nehrđajućeg čelika.
Plastični tanjuri
Plastični tanjuri možda jesu jeftini i zgodni za organiziranje zabava ili izleta, ali nakon što se bace, često završe kao smeće na odlagalištima. Većina centara za recikliranje ne može sortirati tanjure zbog njihovog oblika.
Alternative bez plastike: Stakleni ili porculanski tanjuri.
OTP banka početkom godine pokrenula je kampanju Zeleno svjetlo za… zeleno te su u svojim poslovnim zgradama u Zagrebu, Zadru i Splitu postavili spremnike za odvajanje stakla, plastike i metala uz već postojeće spremnike za papir. Spremnici se nalaze na na svim katovima poslovnih zgrada, a za odvoz i odgovorno zbrinjavanje otpada brinu poslovni partneri OTP banke ovlašteni za tu djelatnost. Također, svi zaposlenici banke dobili su i višekratne platnene vrećice te staklenu bocu za vodu čime je OTP banka napravila još jedan korak dalje u smanjenju korištenja plastike. Za klijente su pripremili marketinške proizvode od recikliranog materijala (kemijske olovke od reciklirane plastike, kišobrane od recikliranog materijala), a za vrećice su korišteni prirodni materijali poput pamuka ili jute. Također, svi promotivni materijali, kao i interni časopis OTP banke tiskaju su na recikliranom papiru.
