Samo neki od proizvoda koje će Hrvatska zabraniti već 2020. su plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu i čaše od stiropora.
Ministarstvo zaštite okoliša novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020., onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, ekskluzivno doznajemo.
Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu mikroplastiku. Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.
Naime, 1. siječnja 2019. počela je primjena mjera smanjenja potrošnje laganih i vrlo laganih vrećica te su proizvođači i prodavatelji obvezni dostaviti podatke Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini stavljenih vrećica na tržište. U svibnju 2020. imat ćemo i rezultate provedbe ovih mjera kao što su obvezna naplata laganih vrećica i edukacija građana. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpnja 2021.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja se protivi ovakvoj zabrani, u industriji plastike i gume lani je radilo 8200 radnika u 700 tvrtki. Proizvodnja se od 1990. do prošle godine povećala za 50%. Prije dvije godine izvezli smo plastike koja vrijedi 437 milijuna dolara. Također, na stranicama HGK objavili su podatak da je analiza europskoga udruženja PlasticsEurope pokazala da, ako bi ukinuli plastičnu ambalažu kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova.
Više o ovome pročitajte na 24 sata.