Powered by:
Zagreb je ovo ljeto zatrpan krupnim otpadom i smećem. Iz Grada poručuju da nemaju dovoljno resursa za odvoz i krive građane za neodgovorno ponašanje. Što je od toga istina i koristi li gradonačelnik Milan Bandić ovu nastalu zbrku kako bi i dalje gurao ideju o poskupljenju računa za smeće, na ovo i druga pitanja o gospodarenju otpadom odgovara Marko Košak, voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene Akcije.
mZ: Što se to ovog ljeta događalo sa smećem u Zagrebu? Građani krive Grad zbog nagomilanog smeća i krupnog otpada oko kontejnera ispred zgrada i tvrde da se smeće ne odvozi dovoljno često. S druge strane Grad je za nemarne građene koji odlažu otpad na mjestima koja za to nisu predviđena najavio kazne čak i do devet tisuća kuna, a kao argument za neredoviti odvoz branio se nedovoljnim resursima.
Moje iskustvo govori da su pomaci u gospodarenju otpadom u Zagrebu vrlo spori, a ovo što se sada događa traje otprilike koliko i mandat gradonačelnika Bandića. Građani redovito zovu Zelenu akciju i javljaju s kakvim se problemima suočavaju oko brige za smeće i naglašavaju da Grad za njihove probleme nema sluha. Ovim dijeljenjem kanti i vrećica za razvrstavanje otpada stvara se jedan privid da se nešto poduzima, ali na terenu se vidi da sustav nije dobro razrađen. Ovo ljeto panoramu Gradu je "ukrašavao" glomazni otpad, a to se dešavalo i proteklih godina. Problem je što je Grad zakasnio s odabirom uporabitelja tog otpada, tako da se krupni otpad koji je stajao na ulicama nije odvozio mjesecima. Grad je mogao očekivati da će biti više glomaznog otpada jer se veći radovi u kućama obično izvode tijekom toplih mjeseci. Drugi problem je nastao s pretrpanim kantama i kontejnerima za plastiku, papir i biootpad. Činjenica je da uvijek ima neodgovornih građana koji nepropisno bacaju smeće, ali većina ih je pokazali da žele reciklirati i glavni problem definitivno nisu neodgovorni građani nego ne redoviti odvoz. Diljem Europe se sustav odvojenog prikupljanja putem spremnika na javnim površinama koji nemaju sustav zaključavanja i nadzora pokazao neefikasnim, ali ga svejedno Grad Zagreb forsira zbog čega i jest najgora metropola EU u odvojenom prikupljanju otpada.
Marko Košak, voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene Akcije
mZ: Hoće li odvoz smeća poskupjeti uskoro i je li sve ovo s neodvoženjem otpada i dijeljenjem vrećica još jedna predstava za građane kako bi povjeravali u opravdanost najavljivanog poskupljena?
Grad Zagreb zna od 2005. godine kada se donosio Zakon o gospodarenju otpadom da se otpad koji ima vrijednost, a to su staklo, plastika, tekstil, biootpad moraju odvojeno prikupljati, tako da je njihov argument o manjku resursa promašen. Grad je imao dovoljno vremena za pripremu, a osim toga postoje nacionalna sredstva kao i sredstva EU fondova za svu tu infrastrukturu i zapošljavanje radne snage. Unatoč postojećim sredstvima Grad pokušavaju namaknuti ta sredstva iz džepova građana jer se ta sredstva mogu slabije kontrolirati nego ona iz EU fondova. Način na koji su podijeljene kante nije dobar jer se kante ne zaključavaju i svatko u njih može ubacivati što želi. Grad koristi kaos i optužuje građane da ne žele i ne znaju odvajati, međutim pokazalo se da u onim kvartovima gdje je smeće redovito odvožene nije bilo nikakvih problema što je dokaz da nisu građani ti koji rade nered. U siječnju je procurilo da bi poskupljenje moglo biti i sto posto, mi zato pozivamo građane da nas prate preko FB i naše stranice Zagreb - europska prijestolnica smeća gdje ćemo pozivati građane i na prosvjede, ako će biti potrebno jer ovo poskupljenje ne drži vodu, nego je još jedan pokušaj pljačke građana i građanki koji ionako plaćaju previsoke račune za otpad. U Zagrebu je prosječni mjesečni račun veći nego u Ljubljani koja je Europska prijestolnica čistoće i odvaja i reciklira 70 posto otpada.
mZ: Vrećice za razvrstavanje otpada još se uvijek dijele u nekim zagrebačkim kvartovima, a tamo gdje su podijeljene, osobito nefunkcionalnim su se pokazale one za biootpad. Ukratko, ako bi se vrećica za biootpad napunila do kraja zbog njezinog sadržaja miris u kući bi bio nepodnošljiv, a ako se prečesto baca onda ih nema dovoljno za razdoblje za koje su predviđene. Neki korisnici koji su uspjeli napuniti vrećice za biootpad požalili su da su se počele razgrađivati kroz nekoliko dana te je sadržaj curio van. Pored toga iz kontejnera za biootpad cijelo ljeto se širio nesnosan vonj, a sve skupa je mnoge građane odvratilo od namjere da recikliraju biootpad. Kakvo bi prema vašem mišljenju trebalo biti rješenje za zbrinjavane biootpada?
I nama su se javljali građani s ovim problemom, biootpad se odvozi jednom tjedno, a mnogi napune te vrećice puno brže i onda se one počnu raspadati. Ukratko, problem je u rijetkoj dinamici odvoza otpada i premalom broju podijeljenih vrećica. Grad nije kupio antimikrobne kante zato i zaudaraju, a te antimikrobne kante nisu puno skuplje kao što se to pokušava prikazati. Da bi stvari funkcionirale potrebno je uvesti napredan sustav gospodarenja otpadom, a to znači čipiranje kanti, upotreba antimikrobnih kanti i slično. Kako bi se to provelo bilo je potrebno zaposliti 40 osoba pa su rekli da je to neisplativo, a sada najavljuju zapošljavanje 400 ljudi. Iako su zakonske regulativne o odvojenom prikupljanju zadovoljene, u praksi taj sustav ne funkcionira, nije praktičan i mi ćemo vršiti pritisak da se to promijeni.
mZ: Mnoge naše čitatelje zanima zašto nisu dobili vrećice za papir?
Dosta građana još nije dobilo ni vrećice za biootpad i plastiku, a za papir još nitko nije dobio. Sve je to bilo najavljeno još za prošlo ljeto, a pokazalo se kao još jedno lažno obećanje Grada i gradonačelnika. Zaključak koji se sam nameće je da je sve to loša politika gospodarenja otpadom.
