Eko Miss(ija) bez plastike 3421 prikaza 30. svibnja 2019.

Nećeš vjerovati što učenici na Filipinima moraju napraviti kako bi završili školu

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Ekološki problemi, krčenje šuma su problemi s kojima se susreću gotovo sve zemlje svijeta, ali Filipinci su odlučili napraviti pozitivne promjene. Donijeli novi zakon koji zahtijeva da svi učenici koji žele završiti osnovu, srednju školu i fakultet moraju zasaditi 10 stabala.

Forbes prenosi da je prijedlog zakona "Graduation Legacy For the Environment Act" odobren u Domu te je sada proslijeđen u Senat. Zagovornici zakona vide to kao priliku da mladi na Filipinama pomognu u borbi protiv klimatskih promjena i u izgradnji zelenijeg okruženja za generacije koje dolaze. 

"U tu svrhu, obrazovni sustav će biti mjesto za propagiranje etičkog i održivog korištenja prirodnih resursa među mladima kako bi se osiguralo kultiviranje društveno odgovornog i svjesnog građanstva", izjavio je predstavnik Doma Gary Alejano. 

525 milijardi novih stabala 

Alejano procjenjuje da će tijekom jedne generacije biti zasađeno 525 milijardi stabala. Naime, svake godine osnovnu školu završi 12 milijuna učenika, 5 milijuna završi srednju školu i 500 tisuća fakultet, što iznosi 175 milijuna novih stabala svake godine.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Zakon propisuje da se stabla moraju nalaziti u: 

  • šumama 
  • zaštićenim područjima
  • povijesnim područjima
  • civilnim i vojnim rezervatima
  • urbanim područjima 
  • neaktivnim i napuštenim rudnicima
  • drugim pogodnim područjima

Naglasak će biti na sadnji autohtonih vrsta koje odgovaraju klimi i topografiji područja. Agencije unutar filipinske vlade pomoći će u uspostavljanju rasadnika, proizvodnji sadnica, identifikaciji mjesta, praćenju i procjeni te tehničkoj pomoći. 

Filipini se sastoje od 7.641 otoka u jugoistočnoj Aziji, a na tim otocima krčenje šuma je primarni problem u zaštiti okoliša. Razvoj industrije i poljoprivrede doveli su do značajnog pada šumskih područja diljem Filipina, a kroz 20. stoljeće šumovito područje na Filipinima smanjilo se da 70 posto na 20 posto. Procjenjuje se da je od 1934. do 1988. posječeno 24,2 milijuna hektara šume. 

Možda te zanima... Što će se s nama dogoditi ako nestanu šume i kako ti možeš pomoći? Eko

Provedba novog zakon mogla bi biti točka zaokreta za filipinske šume.

I kod nas učenici sade drveća, ali ih vandali ruše

 | Author: Privatni album Foto: Privatni album Sanja Žagmeštar, učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi "Voltino" u Zagrebu koja je u istoj školi i završila svoje osnovnoškolsko obrazovanje te je cijeli život vezana za istu školu prisjetila se kako su svi osmi razredi (bilo ih je četiri) u njezinoj generaciji za oproštaj od škole posadili u dvorištu četiri stabla lješnjaka. "Generacija prije mene je posadila četiri čempresa, što je kasnije bilo s tom praksom i kada je prestala ne znam, ali to je bio izvrstan način pošumljavanja okolice škole. Još se uvijek sjećam kako su dečki iz razreda iskopali rupu i onda smo svi zajedno posadili stablo, zatrpavali ga zemljom.

Danas zagrebačke osnovne i srednje škole imaju ekološke akcije koje nisu obvezne za učenike, ali su izvrsno prihvaćene, osobito u nižim razredima. Mi u našoj školi imam 'Zelene dane' koji počinju 21. ožujka i traju gotovo mjesec dana.

Roditelji nam daruju sadnice pa tako imamo i svoj voćnjak u kojem su jabuke, kupine, trešnje. Puno smo toga zasadili, ali nažalost vandali redovito dosta toga unište. Oš 'Voltino'  je 2003. godine dobila status eko škole i te godine postala jedina škola na području Grada koja je ispunila sve uvjete za stjecanje ovog prestižnog priznanja", ispričala je Žagmeštar i prisjetila se još jedne hvalevrijedne javne eko akcije koja je bila aktualna u Zagrebu sedamdesetih godina: "Kad bi se mladenci vjenčali u matičnom uredu dobili su ponudu da zasade stablo u Parku mladenaca u Sigetu u Novom Zagrebu."

U Zagrebu su novovjenčani parovi zasadili 8000 stabala

Park mladenaca, krajobraznog arhitekta Smiljana Klaića prvi je veliki park u Novom Zagrebu napravljen šezdesetih godina 20. stoljeća, poznat po uspjeloj ideji originalne sadnje drveća. Mladenci koji su to htjeli mogli su uplatiti određeni iznos za sadnju i održavanje sadnice koju su odabrali. Imena mladenaca su se upisivala u knjigu parka, a mogli su i nazočiti sadnji te su dobivali nacrt parka u kojem je bilo obilježeno mjesto gdje je zasađeno njihovo stablo. Projekt je trajao od 1967. do 1978. godine i u tom razdoblju zasađeno je oko 8000 mladih stabala.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.