Powered by:
Maja Lunde svojim izričajem progovara o ekološkom osvještavanju i budućnosti bez razornih posljedica nebrige o prirodi. Njezina su tema klimatske promjene, no u kontekstu obitelji, a toliko vjerno opisuje likove u romanima da nam se čine bliski i vrlo lako se s njima povezujemo.
Ona je zvijezda koja već nekoliko godina sjaji na norveškom književnom nebu i to posebnim sjajem. S velikom posvećenošću piše knjige, koje su zanimljive i uzbudljive, imaju odlike distopije, a dotiču našu svakodnevicu. Njezina su djela prevedena na četrdesetak jezika. Roman prvijenac "Povijest pčela" gotovo odmah je postao pravi hit te je osvojila Norvešku, kao i mnoge međunarodne književne nagrade. U Njemačkoj je ova knjiga bila najprodavanija i provela je čak tri uzastopne godine na službenoj njemačkog listi bestsellera uglednog časopisa Der Spiegel. Maja Lunde svojim izričajem progovara o ekološkom osvještavanju i budućnosti zbog razornih posljedica nebrige o prirodi. Njezina su tema klimatske promjene no u kontekstu obitelji, a toliko vjerno opisuje likove u romanima da nam se čine bliski i vrlo lako se s njima povezujemo. Kod nas su za sada prevedene tri knjige od ukupno četiri romana, kroz koja predstavlja razmišljanja o pogubnom utjecaju čovjeka na prirodni okoliš. Svojim djelima želi svima poslati upozorenje o nužnosti promjene načina ponašanja i odnosu čovjeka prema prirodi.
Vrlo se često indirektno bavi i odnosom roditelja i djece, jer smatra da je roditeljima zadaća pružiti djeci bolju budućnost - čisti zrak, manje zagađenja uz manje materijalnog, manje božićnih poklona i novih gadgeta.
Prva knjiga, "Povijest pčela", roman je o odumiranju pčelinjih zajednica, a čine ga tri priče iz tri različita vremenska razdoblja. Prva nas odvodi u sredinu 19. stoljeća, druga je smještena u današnjicu, treća na kraj našeg tisućljeća u Kinu, a zajednička poveznica im je uzgoj pčela. Susret je to prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Osim što istražuje ljudski odnos prema religiji i znanosti, prije svega u fokus stavlja odnos prema prirodi - odnosno na činjenicu koliko interakcija svakoga od nas, čak i s najmanjim živim bićima, može utjecati na naš opstanak kao ljudske vrste. Ovo je vrlo aktualna tema, globalno prisutna, jer naš je svijet ugrožen klimatskim promjenama, koje se pogoršavaju velikom dinamikom. No, ove teme intenzivno su obojene odnosom roditelja i djece. Ono što povezuje glavne likove, biologa i trgovca sjemenjem Williama, koji živi u Engleskoj sredinom 19. stoljeća i koji je osmislio novi tip košnice; pčelara Georga, Amerikanca koji živi u 20. stoljeću i utopistički se bori s modernom agrikulturom pri uzgoju pčela i Kineskinju Tao, koja živi u Kini krajem 21. stoljeća, u vrijeme kad su pčele već izumrle - je velika želja da učine sve kako bi njihova djeca imala bolji život no što ga oni imaju. Tao iz 21. stoljeća cijele dane provodi nježno kistom oprašujući cvjetove jer pčela više nema, cijela kineska zajednica pretvorila se u ljudske oprašivače. Kad joj misteriozno nestane trogodišnji sin, Tao razdire krivnja i kreće u potragu za njim.
Roman "Plavetnilo" drugi je autoričin roman, kojim stavlja u središte pažnje egzistencijalne teme s kojima se suočava suvremeni svijet. Istaknuti problem u ovoj knjizi je nedostatak pitke vode. Dio radnje smješten je u sadašnjost, na zapadu Norveške, gdje se nalaze svi slavni fjordovi, rijeke i slapovi, vrlo posjećene turističke destinacije. Glavna junakinja plovi brodom preko oceana, od Norveške do Francuske, u potrazi za svojom mladenačkom ljubavi. U drugom dijelu knjige radnja se događa sredinom 21. stoljeća, a glavni junak je David, koji živi u ratom i sušom uništenoj Francuskoj, usred sukoba između sjevera i juga Europe, prouzročenog nestankom vode.
Maja Lunde pripremajući se za pisanje knjige "Plavetnilo" puno je pažnje posvetila istraživanju i razgovorima sa stručnjacima za vodu. Zabrinjavajuće je da bi se ovaj scenarij, opisan u knjizi, doista mogao dogoditi ne zaustavi li se globalno zagrijavanje. Naglašava empatiju jer upravo je ona jedna od važnih tema kako u sadašnjosti tako i u budućnosti - ako se zaboravimo brinuti jedni o drugima, propast je neminovna.
Svatko od nas mora poduzeti mikro-promjene u osobnom ponašanju, promijeniti svoje navike, živjeti zelenije, ističe autorica u jednom od svojih intervjua. Više bismo trebali razmišljati o košnici umjesto o nama samima. Kad bismo svi počeli raditi za košnicu, za planet, a ne samo za sebe, stvari bi izgledale puno drugačije nego što izgledaju danas’, poručila je.
Treća knjiga autorice, koja se može pronaći na hrvatskom tržištu, "Posljednji svoje vrste", govori o spašavanju, uzgoju te vrlo izglednom nestanku divljih mongolskih konja poznatih pod nazivima Takhi, odnosno Przewalski’s Horse (konj Przewalskog). U 19. stoljeću za te se mongolske divlje konje znalo samo po pričama i mnogi su smatrali da i ne postoje, da su moderna legenda. Tako je bilo sve do trenutka dok kostur i neke od ostataka jednog tog konja u Petrograd krajem 19. stoljeća s jednog vojnog pohoda nije donio pukovnik Przewalski.
Za Maju Lunde održivost nije samo fraza, ona živi ekološki promišljeno pa izbjegava letjeti zbog visokog ugljičnog otiska. Zbog toga je propustila mnoga putovanja, a sad organizatorima nudi svoja predavanja online. U obitelji su uveli pravilo da mogu jednom godišnje privatno odletjeti do neke europske destinacije. Odu li preko oceana, sljedeće godine ne putuju avionom i tako doista žive ono o čemu govore i pišu i nastoje biti u ljubavi i suživotu s prirodom.
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!
