"To znači da sada ono što je danas osrednje loš scenarij nekoć je bio najgori scenarij, i sad će se morati izmisliti novi 'gornji plafon' koji trenutačno ne postoji", izjavio je Andrew Shepherd.
Otapanje ledenih ploča na Grenlandu mahnito se ubrzalo od devedesetih godina do danas. Čak 89 znanstvenika koji su pratili spomenutu područje pomoću satelita tvrde da se svake godine otopi čak sedam puta više leda, prenosi Washington Post.
Ukupni gubici tako se udvostručuju svakog desetljeća, pa smo od 33 milijarde tona u devedesetima došli do brojke od prosječno 254 milijarde tona godišnje.
Nova analiza otkrila je kako je od 1992. gotovo 4 trilijuna tona grenlandskog leda ušlo je u ocean. Spomenuta brojka ekvivalentna je otprilike centimetru globalnog porasta razine mora.
Centimetar možda ne zvuči mnogo, ali utječe na milijune ljudi
"Taj 'samo' jedan centimetar porasta razine mora dovodi svake godine novih 6 milijuna ljudi u područje sezonskih godišnjih poplava", izjavio je Andrew Shepherd, profesor sa Sveučilišta u Leedsu koji je vodio masovnu suradnju s NASA-inim istraživačem Erikom Ivinsom.
Zabrinjavajući tempo promjena
Rezultati istraživanja skupine Ice Sheet Mass Balance objavljeni su 10. prosinca u časopisu Nature.
Oni sugeriraju zabrinjavajući tempo promjena za drugu najveću ledenu površinu na Zemlji, koje bi teoretski mogle pokrenuti porast razine mora za više od šest metara tijekom sljedećeg tisućljeća.
Stručnjaci također sugeriraju da se nedavno topljenje leda na Grenlandu podudara sa zabrinjavajućim predviđanjem da će do 2100. godine Grenland pridonijeti podizanju razine oceana za čak 16 centimetara.
"To znači da sada ono što je danas osrednje loš scenarij nekoć je bio najgori scenarij, i sad će se morati izmisliti novi 'gornji plafon' koji trenutačno ne postoji", rekao je Shepherd.
Spomenuto povećanje razine mora rezultiralo bi i otapanje na Antarktici te otapanje manjih ledenjaka širom svijeta, zajedno s širenjem oceanske vode koja je posljedica toplijih temperatura.
Trenutna studija bila je usmjerena samo na Grenland i nije jasno da li i ostale komponente jednadžbe slijede najgori slučaj, no u konačnici Antarktika ima veći dugoročni potencijal za podizanje mora.
Porast razine ubrzao bi se nakon 2100.
Grenland je najveći otok na svijetu, prekriven neprekidnim listom leda proizvedenim od mnogo tisuća godina snježnih padavina. Ledena ploča veličine je Aljaske, a središte joj je debelo više od oko dva kilometra. Led pod vlastitom težinom teče prema oceanu, ali zbog planinske i stjenovite obale Grenlanda, obično dopire do mora u glečerima sličnim prstima koji se pružaju prema fjordovima. Ti su fjordovi djelomično potopljene doline koje su samim pokretom glečera stvorene tijekom različitih geoloških vremena.
Nekoliko velikih ledenjaka bilježi najveće gubitke leda a najviše je to primijećeno na Jakobshavnu, na središnjem Grenlandu, ali sveukupno je na stotine ledenjaka i sada ih sve više gubi led jer je zagrijano more došlo s njima u kontakt kroz fjordove. Sama ledena ploča također je izložena toplim temperaturama zraka.
Većina Grenlanda već se zagrijala za više od 2 stupnja Celzijusa (3,6 stupnjeva Fahrenheita) , u usporedbi s temperaturama s kraja 19. stoljeća, prema analizi Washington Posta, najbrže zagrijavajućim područjima na svijetu.
To je dvostruko više od globalne prosječne stope zagrijavanja. Ljeti ove više temperature proizvode sve više i više taline na ledenom dnu, koje također istječe u ocean. Nešto više od polovice grenlandskih gubitaka nastalo je ovim postupkom, pokazala je studija, što se događa prebrzo da bi se nadoknadila godišnjim snježnim padalinama.
Preostale gubitke potiče brži tok ledenjaka u izrazito duboke vode grenlandskih fjordova, gdje se komadno odvajaju u ocean.
"Ovaj brži protok može objasniti činjenicu da ledena ploča gubi više mase nego što se ranije očekivalo. Sve više i više ledenjaka gubi led", izjavila je koautorica studije Beata Csatho, grenlandska stručnjakinja sa Sveučilišta u Buffalou u New Yorku. "To uključuje nekoliko vrlo velikih ledenjaka na krajnjem sjeveru Grenlanda, koji se nalaze najbliže Arktičkom oceanu i prethodno su se sporo mijenjali", rekla je Csatho.
Novo istraživanje temelji se na 26 zasebnih satelitskih analiza, a sve pojedinačno objavljene su kao zasebne studije. Oni koriste različite metode za mjerenje nedavnih promjena na ledenoj plohi Grenlanda.
U nekim su slučajevima znanstvenici pratili kako se brzo slijeva led prema moru; u drugima su pokušali izmjeriti na koji je način gubitak leda smanjio ukupnu masu ledene ploče na temelju gravitacijskih tegljača na satelitima smještenim visoko iznad snimljenog područja.
Iako topljenje leda zasad prati predviđanja na Grenlandu bi se po svemu sudeći moglo nastaviti i eskalirati topljenje leda do kraja stoljeća. Csatho je rekla da su prethodna istraživanja već sugerirala da je Grenland usmjeren prema većim gubicima od očekivanih, ali pojedina su se istraživanja znatno razlikovala. Konsenzus tih različitih studija, rekla je, potvrđuje velike gubitke ledene plohe.
