Nilski konji ilegalno uvezeni u Kolumbiju za privatni zoološki vrt pokojnog narko šefa Pabla Escobara postali su divlji u bujnom tropskom selu i moraju biti ubijeni prije nego što njihova invazivna prisutnost počne uništavati autohtonu floru i faunu, upozorili su znanstvenici.
Jedna od velikih ekstravagancija zloglasnog narko-šefa očitovala se kroz kolekciju nilskih konja, klokana, žirafa, slonova i drugih egzotičnih životinja. Životinje su dovožene na njegov posjed s kojeg je osamdesetih godina 20. stoljeća upravljao najvećim kokainskim carstvom na svijetu. Kad ga je policija 1993. godine uhvatila i ubila, mnoge su životinje s tog posjeda odvežene, a neke su uginule.
No nilski konji ostali su napušteni na velikoj Haciendi Napoles zbog troškova i logističkih problema povezanih s prijevozom ogromnih životinja kao i nasiljem koje je u to vrijeme vladalo na tom području, piše Guardian. Pokušaji vlade da kontrolira njihovo razmnožavanje nisu imali stvarnog utjecaja na rast populacije jer se broj nilskih konja povećao u posljednjih osam godina s 35 na između 65 i 80. Skupina znanstvenika upozorava da nilski konji predstavljaju veliku prijetnju biološkoj raznolikosti područja i da bi mogli dovesti do smrtonosnih susreta s ljudima. Kažu da se nilski konji moraju ukloniti ili bi njihov broj mogao doseći oko 1500 do 2035. godine.
"Vjerujem da je to jedan od najvećih izazova kako postupiti s invazivnom vrstom", rekla je Nataly Castelblanco-Martínez, ekologinja sa Sveučilišta Quintana Roo u Meksiku. Ideja o uništavanju stada već je naišla na neke kritike. Prije nekoliko godina došlo je do negodovanja kada su tri nilska konja odlutala iz Escobarovog naselja, a jednog su lovci ubili. Lokalno stanovništvo je nilske konje prihvatilo kao svoje, dijelom i zbog novca koje zarađuju od turista koji posjećuju imanje pretvoreno u tematski park.
Dane provode u rijekama, a noću lutaju pašnjacima
Znanstvenici su počeli raditi na prognozi populacije nilskih konja 2020. godine nakon što je jedna od životinja progonila i teško ozlijedila farmera. Njihova studija objavljena je u časopisu Biological Conservation u siječnju. Druga studija koju su 2020. proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta San Diego otkrila je da nilski konji mijenjaju kvalitetu vode u kojoj provode veći dio svog vremena i vrše nuždu. Kako njihova populacija raste, mogli bi na kraju iseliti domaće životinje poput antilskih morskih krava, rekao je Castelblanco-Martinez.
Nilski konji rastu u plodnoj regiji koja leži između Medellina i glavnog grada Kolumbije Bogote. Žive u području oko Rio Magdalene - rijeke Mississippi u Kolumbiji - dane provode uglavnom u jezerima i vodenim putovima, a noću lutajući beskrajnim travnatim pašnjacima. Za razliku od rodne Afrike, u Kolumbiji nemaju prirodnih grabežljivaca.
Sterillizacija nilskih konja je složen i skup postupak, samo probijanje kože traje tri i pol sata
“Prije otprilike 10 godina shvatili smo da imamo divovsku populaciju nilskih konja. Počeli smo proučavati njihovo ponašanje i tražiti rješenje”, rekao je David Echeverri-Lopez, istraživač u regionalnoj agenciji za zaštitu okoliša koja nadgleda nilske konje. "Zaista smo počeli shvaćati velčinu problema." Iako se Echeverri složio da bi odstrel nilskih konja bilo najbolje rješenje, rekao je da je magnetska osobnost životinja i vladina zabrana lova na njih komplicirali stvar.
Vlada ih je pokušala sterilizirati, ali to je složen i skup postupak. Prvo se životinja mora prevariti da uđe u ogromni metalni tor da bi se smirila. Tada tim stručnjaka za divlje životinje mora provesti oko tri sata presijecajući debelu kožu životinje i pokušavajući pronaći njene reproduktivne organe. "Zajednica nas drži na oku kako bi se uvjerila da zapravo steriliziramo nilskog konja i ne radimo ništa drugo", rekla je Gina Serna-Trujillo, veterinarka koja je provela neke od sterilizacija.
Stanovnici ih vole. Castelblanco razumije privlačnost nilskih konja, čak opisujući bebe nilskog konja kao "najljepše na svijetu", ali rekla je da raspravama o njihovoj budućnosti u Kolumbiji ne bi smjeli vladati topli osjećaji koje životinje izazivaju. "Imamo i drugih invazivnih vrsta u Kolumbiji koje su podvrgnute uobičajenim protokolima. Primjerice nikad nitko ne pravi galamu jer se love lavovi (pteroisi, rod otrovnih morskih riba, uobičajeno poznatih kao lavovi)", rekla je misleći na ribu porijeklom iz Indo-Tihog oceana koja je invazivna vrsta u Atlantskom oceanu. "Ne može se čak ni razgovarati o ubijanju nilskih konja. Zovu me ubojicom."
