U Europi se 13. srpnja obilježava Dan ovisnosti o ribi kojime se želi poručiti da je kontinent iscrpio sve svoje domaće zalihe ribe. U Europi se konzumira mnogo više hrane iz mora od količine koja se može uloviti u domaćim vodama. Gotovo polovina godišnje potražnje iz inozemnih je voda, od čega je više od 60 % iz zemalja u razvoju.
Prema statistici Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. FAO), svaki europski građanin prosječno godišnje konzumira 23 kg ribe. Za Hrvatsku se procjenjuje prosječna konzumacija od oko 12 kg, dok Portugal (56,8 kg), Litva (43,4 kg), Španjolska (42,4 kg), Finska (35,6 kg) i Francuska (34,6 kg) imaju najvišu stopu potrošnje u EU-u po glavi stanovnika.
Europa je za ovu godinu iscrpila svoje zalihe ribe
Sedam je godina zaklada New Economics Foundation (NEF) svake godine računala razine ovisnosti EU-a i svake države članice (njih 27, bez Hrvatske zbog nedostatka podataka) o proizvodima iz ribarstva. Zemlje koje proizvode dovoljnu količinu za vlastitu potrošnju ili više od toga smatraju se samostalnima (npr. Danska, Finska, Irska). Ipak, većina zemalja ovisi o uvozu ribe kako bi održala svoju razinu potrošnje. U Europi se 13. srpnja obilježava Dan ovisnosti o ribi kojime se želi poručiti da je kontinent iscrpio sve svoje domaće zalihe ribe. "U nepunih sedam mjeseci Europa je već potrošila količinu koja je jednaka vrijednosti vlastitih cjelokupnih godišnjih domaćih resursa ribe. U velikoj mjeri ovisimo o uvozu ribe, posebno iz zemalja u razvoju. Stoga nadležna tijela, korporacije i potrošači snose veliku odgovornost u vezi s odgovornim postupanjem s globalnim resursima proizvoda iz ribarstva. Moramo biti svjesni učinka na ljude koji žive u zemljama u razvoju a koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda", rekao je Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo iz WWF Adrije.
Dan ovisnosti o ribi obilježava se kad Europa iscrpi svoje zalihe
Tijekom protekla tri desetljeća, europski Dan ovisnosti o ribi svake godine je sve ranije. Prije trideset je godina Europa mogla zadovoljavati svoju potražnju za ribom iz domaćih voda do rujna ili listopada. Tijekom istog je razdoblja globalni problem pretjeranog ribolova sve veći, s 30 % ribljih stokova koje se pretjerano lovi i dodatnih 60 % koje se lovi do ispunjenja kapaciteta. Tomu negativno pridonosi i nezakoniti ribolov, koji čini do 40 % godišnjeg ulova na svijetu. No ima razloga za optimizam. Potrošnja ribe u Europi nije posljednjih godina porasla koliko se to očekivalo. Neki su se riblji stokovi stabilizirali zahvaljujući određenim mjerama poduzetima u kontekstu Zajedničke ribarstvene politike EU-a. Isto tako, WWF i dalje uspješno radi na održivijim domaćim politikama i politikama EU-a, kao i na angažmanu sektora maloprodaje.
Edukacija potrošača doprinosi održivosti ribarstva
Kako bi među potrošačima podigao svijest, WWF je pokrenuo projekt Fish Forward kojime informira o društvenim i ekološkim učincima konzumacije proizvoda iz ribarstva te preporučuje kupnju onih koji su održivi: „Bilo da se radi o domaćim ili uvezenim proizvodima iz ribarstva, potrošači bi uvijek trebali odabrati održivi proizvod. Time se morima i ribljim stokovima pomaže da se obnove, a podupire se i egzistencija ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda”, izjavio je Danijel Kanski iz WWF Adria.
Prekomjeran izlov ribe u morima i oceanima ponovno se povećava. Globalno, alarmantnih 31 posto ribljih stokova se pretjerano izlovljava, 58 posto se lovi do krajnjih bioloških granica dok se samo za 11 posto ribljih stokova lovi umjereno, odnosno može se povećati ribolov na njih. Spomenuti podaci navedeni su u nedavno objavljenom FAO izvješću, koje spaja podatke i saznanja o svjetskom ribarstvu i objavljuje ih u periodu od svake dvije godine.
Zbog pretjeranog izlova ugroženo je zdravlje ljudi zemalja u razvoju
"Borba protiv prekomjernog izlova još uvijek nema puno utjecaja na zabrinjavajuće stanje mora i oceana. Blagi trend oporavka određenih vrsta u posljednjih nekoliko godina poništen je. Neodrživo ribarstvo predstavlja prijetnju u obliku dostupnosti hrane za ljude iz za zemalja u razvoju. Radi navedenog stanja, mora i oceani su u velikoj opasnosti ", kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo WWF Adria. "Da bi ribarstvo postalo održivo i pravedno, potrebna je drastična promjena trenutne politike i prakse”, ističe Danijel Kanski.
WWF je zabrinut zbog raspodjele globalnog ulova ribe. "Diljem svijeta, sve više i više ljudi ovisi o ribi kao ključnom segmentu prehrane. Rastuća svjetska populacija suočava se smanjenjem ribljih stokova", kaže Danijel Kanski. Od ukupno 49 država koje se smatraju "ovisne o ribi" u velikoj mjeri, njih 46 su zemlje tropskog pojasa. Ako riba tim ljudima više ne može služiti kao osnovni izvor proteina i mikronutrijenata, zdravlje im je direktno ugroženo te im prijeti pothranjenost.
