Gori Amazonija, iako su požari u tom području prirodna pojava, ove su se godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećali za 83 posto. Donosimo pitanja i odgovore što se to događa u Amazoniji i koje su moguće globalne posljedice.
Prije svega, zašto je to tako velika stvar?
Amazonska prašuma je jedno od čuda prirodnog svijeta, a ono što Brazil čini s prašumom pogađa doslovno sve. Više od 20 posto kisika na planetu dolazi iz Amazone, koja se često naziva "plućima svijeta", a sama prašuma djeluje poput ogromnog sudopera ugljika, apsorbirajući stakleničke plinove koji bi inače zamračivali atmosferu i ubrzavali klimatske promjene. Spaljivanjem Amazone sada se oslobađa ugljik koji je šuma skladištila desetljećima.
Proces fotosinteze važan je za život na Zemlji i sva ta drveća u Amazoni smanjuju sve veći problem povećanja stakleničkih plinova. Još je rano da bi se moglo znati koliko će se ugljika otpustiti zbog trenutnih požara u Amazoni. Međutim, klimatska znanstvenica Instituta za tehnologiju Georgia Kim Cobb izjavila je na društvenim mrežama da su 'u rekordnim požarima na Borneu 1997. godine oslobođene 1-3 milijarde tona, prema studiji objavljenoj u Natureu". Amazonsku regiju često su nazivali "Zelenim oceanom", jer evapotranspiracija iz vegetacije otpušta vodenu paru u atmosferu. Takva vodena para je kritična za Južnu Ameriku, ali i globalne vremenske obrasce i oceanske struje. Atmosfera je velik fluidni sustav, pa procesi i izvori vlage imaju globalne veze.
Što uzrokuje te požare?
Brazilski ministar zaštite okoliša tvrdio je na Twitteru da su požari uzrokovani vremenskim prilikama - nedostatkom kiše, vrućine, vjetra, možda i udarom groma. Ali prema Reutersu, ove godine u Amazoni se ne događa ništa neobično u odnosu na prošlu godinu. Christian Poirier, direktor neprofitne organizacije Amazon Watch, rekao je za CNN, "Većinu tih požara podmetnuli su ljudi." Meteorologinja CNN-a Haley Brink složila se, rekavši da su požare definitivno uzrokovali ljudi.
Prema brazilskom centru za svemirska istraživanja INPE do sada je zabilježeno gotovo 73 000 požara. INPE bilježi porast od 83% u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Požari su prirodna pojava tijekom sušne sezone u Brazilu. Rhett Butler autor na web stranici Rainforests.mongabay.com napisao je: Požari na niskim razinama u prašumi nisu neobični. Čak i u 'djevičanskim' šumama požari mogu uništiti tisuće hektara šume tijekom sušnih godina. Razlika između tih prirodnih požara i ovih koji trenutno haraju su učestalost pojave i stupanj intenziteta. Prirodni požari u Amazoni obično imaju plamen koji doseže samo nekoliko centimetara u visinu i nema gotovo nikakav utjecaj na visoka stabla.
Brojni znanstvenici suglasni su da je za trenutne požare kriv porast krčenja šuma. Stručnjaci vjeruju da su intenzivne poljoprivredne i srodne prakse u regiji dovele do pojave deforestacije posljednjih mjeseci, što je dokumentirala i brazilska svemirska agencija. Predsjednik Brazila Bolsonaro negirao je podatke brazilske državne znanstvene agencije o krčenju šuma i šef agencije je dobio otkaz.
PIXSELL/24SATA
Zašto bi ljudi spalili Amazonu?
Sječa drveća i uzgoj stoke dvije su industrije koje egzistiraju od krčenje Amazonije. Postupak je sljedeći, prvo posijeku sva iskoristiva stabla, a zatim spale sve što se ne može unovčiti kako bi dobili zemljište za ispašu stoke.
Je li to legalno?
Uništavanje Amazonije kako bi se napravio prostor za stočarsku industriju prema brazilskom zakonu je nezakonito, navodi Wall Street Journal. Međutim, izlaze informacije da se sve to sada događa po nalogu ili s pristankom brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, o čemu više možeš pročitati ovdje.
Što Brazil radi kako bi spriječio požare?
Bolsonaro je tvrdio da sumnja kako ekološke nevladine organizacije podmeću požare jer su ljuti što im je smanjen proračun, iako on uopće nije pružio nikakve dokaze koji bi potkrijepili te sumnje. Ali Bolsonaro ne poduzima nikakve korake kako bi spriječio spaljivanje šuma u smislu kontrole poljoprivrednika i stočara. Kao što je New York Times izvijestio u srpnju: "Krčenje Amazonije doseglo je svoj vrhunac, a Bolsonaro povlači primjenjivanje mjera poput novčanih kazni i izdavanja upozorenja zbog korištenja ilegalne opreme koja se koristi za uništavanje i krčenje zaštićenih područja." Bolsonaro je čak otpustio glavnog znanstvenika Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja ranije ovog mjeseca zbog satelitskih fotografija koje su pokazale ogroman porast požara.
Ima li Brazil pravo raditi što želi sa svojom prašumom?
Prašuma je prirodni resurs nad kojim Brazil ima suverenitet, ali zaštita Amazone već je desetljećima kamen temeljac brazilskog zakona o okolišu. Povrh toga, ogromna područja zaštićena su kao prirodni rezervati koji pripadaju domorodačkom stanovništvu, koje je Bolsonaro uspoređivao sa životinjama iz zoološkog vrta. Bolsonaro je također poduzeo žestoku kampanju kojom nastoji ukinuti zaštitu nad eksploatacijom Amazonije kako bi na tom prostoru razvijao poljoprivrednu i rudarsku industriju.
Nije li to samo nenaseljena džungla?
Neki dijelovi su nenaseljeni. Ali ljudi i dalje žive u Amazoni, domoroci gube svoje domove i na meti su industrija koje im žele uzeti zemlju, koja je tehnički zaštićena prema brazilskom ustavu. Prema NBC Newsu, nasilje nad starosjediocima poraslo je pod vodstvom Bolsonara, uključujući incident ranije ovog ljeta kada su ilegalni rudari zlata naoružani automatskim puškama ubili poglavicu Waiapija i napali žene i djecu. Govoreći o Bolsonaru, jedan autohtoni aktivist, poglavica Apurinãa po imenu Francisco Umanari, rekao je The Interceptu: "Njegov projekt za Amazoniju je agrobiznis. Ako ga ne zaustave, on će upravljati našim pravima i dozvoliti divovsku invaziju na šumu. Otimanja zemlje nije novost, ali je sada postalo pitanje života i smrti."
