Posljedica globalnog porasta temperatura je smrt jedne osobe svake minute u svijetu, a od devedesetih godina prošlog stoljeća stopa smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i toplinskim valovima porasla je za 23 posto, čak i nakon što se u obzir uzme povećanje broja stanovnika, objavljeno je u najopsežnijoj analizi ove vrste koja je proučavala utjecaj klimatske krize na zdravlje ljudi.
U izvješću se kaže da globalna ovisnost o fosilnim gorivima uzrokuje toksično onečišćenje zraka, goleme šumske požare i širenje bolesti poput denge groznice, a zbog neuspjelih pokušaja da se riješe problemi globalnog zagrijavanja svake godine umiru milijuni ljudi.
Istraživanje su proveli profesori s dvaju sveučilišta - Sveučilišta u Sydneyu i Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), prenosi Guardian.
Vlade su u 2023. godini dnevno izdvajale 2,5 milijarda dolara izravnih subvencija tvrtkama za fosilna goriva, otkrili su istraživači, dok su ljudi gubili otprilike isti iznos zbog visokih temperatura koje su im onemogućavale rad na poljoprivrednim zemljištima, farmama i gradilištima.
Smanjeno izgaranje ugljena u posljednjih je deset godina dnevno spasilo oko 400 života, a proizvodnja obnovljive energije brzo raste, stoji u izvješću, no stručnjaci kažu da je zdrava budućnost nemoguća nastave li se fosilna goriva financirati po sadašnjim stopama.
"Ovo izvješće odraz je sumorne i nepobitne slike razorne zdravstvene štete koja dopire do svih dijelova svijeta. Uništavanje života i sredstava za život nastavit će eskalirati sve dok ne dokinemo ovisnost o fosilnim gorivima", rekla je dr. Marina Romanello s londonskog sveučilišta, koja je vodila istraživanje.
"Svake godine svjedočimo milijunima smrtnih slučajeva, potpuno nepotrebnih, a događaju se zbog našeg kasnog djelovanja kada su posrijedi ublažavanje klimatskih promjena, kao i kasnog djelovanja u prilagodbi na klimatske promjene koje se više ne mogu izbjeći. Istodobno ključni svjetski čelnici, vlade i velike korporacije odustaju od klimatskih obveza, dovodeći na taj način sve više ljudi u opasnost", kazala je Romanello.
U izvješću stoji i da je stopa smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i klimatskim promjenama od devedesetih godina prošlog stoljeća porasla za 23 posto, čak i nakon što se u obzir uzme porast broja stanovnika - na prosječno 546.000 godišnje između 2012. i 2021. godine.
"To je svake godine otprilike jedan smrtni slučaj povezan s vrućinom svake minute. Doista zastrašujuća brojka koja i dalje raste. Neprestano ljudima ponavljamo i ističemo da toplinski stres može utjecati na sve aspekte života i da može rezultirati smrću, no mislim da mnogi to još uvijek ne shvaćaju, a uvjeren sam da se svaka smrt povezana s vrućinom može spriječiti", rekao je profesor Ollie Jay s australskog Sveučilišta u Sydneyju, jedan od članova istraživačkog tima.
U prošle je četiri godine prosječna osoba godišnje bila izložena po život opasnim vrućinama 19 dana, a 16 od njih ne bi se uopće dogodilo da nije došlo do globalnog zagrijavanja koje je prouzročilo ljudsko djelovanje, stoji u izvješću. Sveukupno je u 2024. godini izloženost visokim temperaturama rezultirala s rekordnih 639 milijardi sati izgubljenog rada, što je prouzročilo gubitak od 6 posto nacionalnog BDP-a u najmanje razvijenim zemljama.
Romanello smatra da zdrava budućnost nije moguća nastavimo li financirati fosilna goriva i omogućavati njihovo širenje. Ističe kako postoje rješenja koja bi omogućila da se izbjegnu klimatske katastrofe i zaštite životi - od čiste energije do prilagodbe stanovnika gradova na zdraviji i klimatski prihvatljiviji način prehrane.
"Postoji li ikakav optimizam i konkretno djelovanje, zamjećujem ga u lokalnim zajednicama i vlastima, kao i u zdravstvenom sektoru jer je riječ o onima koji su doista izravno u kontaktu s ljudima na terenu. A upravo ti ljudi vlastitim očima gledaju sve negativne utjecaje koji se pogoršavaju i postaju neosporni, no bez obzira na sve ne smijemo posustati", rekla je Romanello.
