Posljednjih tridesetak godina aktivisti za zaštitu okoliša pozivaju vlade da smanje emisije stakleničkih plinova kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene.
Svijet ima sve manje i manje godina da prepolovi emisije stakleničkih plinova što zahtijeva potpunu transformaciju globalnog gospodarstva. Ipak potrošnja fosilnih goriva i dalje je postojana, a posljedice klimatskih promjena su sve gore, od poplava i oluja koje sve češće potapaju obale, šumskih požara koji rastu do novih ekstrema do isušivanja izvora vode.
Za aktiviste ne preostaje ništa drugo osim boriti se za promjene tako da se brinu da vlade, poduzeća i moćni interesi posvuda shvate koja je cijena njihova nedjelovanja. Žene, koje su često najteže pogođene klimatskim katastrofama, postale su vodeće osobe u borbi za zaštitu okoliša.
Greta Thunberg
Greta Thunberg postala je jedna od vodećih svjetskih aktivistica za zaštitu okoliš. Pažnju je prvi put privukla na tjednim prosvjedima "Petkom za budućnost" 2018. godine kada je imala samo 15 godina. Nominirana je dvije godine zaredom za Nobelovu nagradu za mir, govorila je na Svjetskom gospodarskom forumu i pred Europskim parlamentom te potaknula prosvjedni pokret koji je uključio milijune mladih ljudi diljem svijeta.
Greta je najpoznatija po svojoj jasnoći. Kada govori o klimatskim promjenama, ne omalovažava, ne umanjuje situaciju i ne ponaša se olako prema publici. S mirnom upornošću, ona poziva ljude i vlade na odgovornost i zahtijeva prestanak korištenja fosilnih goriva.
India Logan-Riley
Mlada aktivistica India Logan-Riley radi na usmjeravanju prava domorodačkog stanovništva u pokretu za klimatsku pravdu osiguravajući da autohtoni narodi steknu prava nad svojom zemljom. Svoju poruku prenijela je Ujedinjenim narodima u razgovorima koji su rezultirali Pariškim klimatskim sporazumom, a radi i kao aktivistica i konzervatorica za zaštitu prirode u svojoj rodnoj Aotearoi, što je maorski naziv za Novi Zeland.
Luisa Neubauer
Luisa Neubauer, često nazivana "njemačkom Gretom Thunberg", nije ništa manje odlučna u svom aktivizmu. Pomogla je u organizaciji velikih klimatskih prosvjeda "Petkom za budućnost", radi s klimatskim organizacijama kao što je 350.org i redovito se zalaže za klimatske akcije na velikim globalnim diplomatskim događajima.
“Stvarno se osjećamo kao da sjedimo u autu koji ide prema ponoru”, napisala je u blogu za WWF. “Ali umjesto kočenja, auto ubrzava. Ubacili su nas u ovaj auto bez pitanja. Zaista postoji ovaj ponor. Klimatske promjene koje je stvorio čovjek su stvarne i ovih dana doživljavamo ozbiljne promjene koje one donose”.
Marinel Ubaldo
Tajfun Haiyan je 2013. razorio Filipine, usmrtivši više od 6329 ljudi i prouzročivši štetu od više od 4,5 milijardi dolara. Neki od prijatelja i članova obitelji Marinel Ubaldo poginuli su, a njen dom je uništila snažna ciklona. Tragični događaj potaknuo je Marinel da svoj život posveti borbi za klimatsku pravdu. Filipini su iznimno osjetljivi na ciklone koje su pojačane zagrijavanjem oceana i porastom razine mora. Kao ribar, Marinelin otac i njegova egzistencija ugroženi su klimatskim promjenama pa je to pitanje za nju vrlo osobno.
Godine 2018. otputovala je u New York kako bi govorila pred tisućama ljudi koji su se okupili kako bi protestirali protiv ekološke nepravde. “Ovdje sam ispred vas, ne samo kao klimatska statistika koju vidite u vijestima, već sam ovdje kao ljudsko biće i nadam se da ću vas podsjetiti da moramo ponovno cijeniti živote”, rekla je na događaju. “Moja je priča samo jedna od mnogih, a ja sam ovdje da govorim u ime ranjivih i marginaliziranih zajednica, neka se čuje naš glas”.
Rayanne Cristine Maximo Franca
Brazil je često mjesto najvećih borbi za klimatsku pravdu, a to je ujedno i najsmrtonosnija zemlja na svijetu za ekološke aktiviste. Otkako je predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost, zemlja je doživjela nagli porast u krčenju šuma u cijeloj amazonskoj prašumi, što pomaže u reguliranju globalne atmosfere, a prava autohtonog zemljišta su pogažena.
Brazilka Rayanne se bori za prava autohtonih žena Brazila i zalaže se i za održivi razvoj
Aktivizam Rayanne Cristine Maximo Franca prvenstveno se usredotočuje na ženska autohtona prava, ali osnaživanje žena također je ključno za zaštitu okoliša. Najvjerojatnije je da će klimatske promjene negativno utjecati na žene, a educiranje žena jedan je od najboljih načina za ublažavanje ekoloških posljedica. U Brazilu je autohtoni aktivizam usko isprepleten s ekološkim uzrocima, gdje se autohtone skupine dugo bore za pristup zemljištu i resursima i zalažu se za zaštitu Amazone.
Sudjelovala i na sjednici Stalnog foruma UN-a za domorodačka pitanja i razgovarala s UN Women o hitnim pitanjima koja se tiču mladih domorodačkih žena u Brazilu. U sklopu projekta UN Women, Glas autohtonih žena, Rayanne je organizirala i prikupila perspektive mladih domorodačkih žena u Brazilu kako bi bile uključene u prvi nacionalni program za autohtone žene. Njezina priča povezana je održivim razvojem, čiji je cilj osnaživanje svih žena i djevojaka, njihova jednaka prava, vodstvo i sudjelovanje, kao i SDG 3 z aosiguranje zdravlja i dobrobit, uključujući univerzalni pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
