Dijeta 1928 prikaza 23. lipnja 2009.

Matična mliječ obnavlja i štiti jetru

Zena_Priroda
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Dr. Saša Radić, autor brojnih znanstvenih radova o pčelinjim proizvodima s ljekovitim djelovanjem (apiceutici), među kojima je i 'Matična mliječ -- prirodni stimulans', otkrio je kako matična mliječ ublažava nesanicu i uznemirenost, a pomaže i kod menstrualnih bolova

Matična mliječ je izlučevina ždrijelnih žlijezda pčela radilica. U prirodi služi kao pčelinje 'mlijeko' za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca. Kemijski sastav matične mliječi je vrlo složen, a oko 3% njezinog sastava još uvijek nije poznat. U prirodi ne postoji drugi izvor ovakve supstance niti ju je moguće umjetno proizvesti

Zapanjujuća je reproduktivna snaga, dugovječnost i vitalnost matice koja može dati oko 2.000 jajašaca u jednom danu čija masa je 2,5 puta veća od njene težine. U odnosu na radilicu, za oko 50% je veća i duža te živi do 6 godina, a radilica do 6 mjeseci.

Antibiotska i antivirusna svojstva matične mliječi

Matična mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor što je značajno kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni i umni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, nego i bržeg oporavka. Sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i cijeljenje rana, obnavlja i štiti jetru.

Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, posebno za očuvanje mladosti, vitalnosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv sterilnosti, impotencije i frigidnosti. Najviše i najuspješnije se koristi u terapiji bolesti i stanja kod kojih postoji kompleksno oštećenje regeneracijskih mehanizama i normalnog tonusa organizma.


Potencijal lijeka iz prirode

Iako je mali broj ozbiljnih farmakoloških istraživanja, postoje brojna klinička iskustva o djelovanju mliječi koja upućuje na moguće terapijske učinke. Pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju (hipotrofija) zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala s općim intoksikacijama organizma.

Smanjuje broj astmatičnih napadaja i znatno poboljšava plućne funkcije. Menstruacijski bolovi kod djevojaka su prestali ili su znatno smanjeni uzimanjem mješavine mliječi, propolisa i peluda u medu. Nakon 15 dana terapije mješavinom mliječi i cvjetnog praha u medu, mnogi vegetativni i psihički poremećaji, kao što su glavobolja, nemogućnost zadržavanja mokraće (urinarna inkontinencija), vaginalna suhoća i mala vitalnost, kod većine tretiranih žena u klimakteriju su iščezli.

Mliječ se pokazala kao odlično preventivno i pomoćno sredstvo u terapiji ateroskleroze (najčešća bolest krvnih žila). Kod upale zglobova (artritis) je dokazano smanjenje boli i povećanje pokretljivosti zglobova terapijom mliječi kroz 3 mjeseca.

Snižava 'štetni' kolesterol za 14%, a ukupne lipide za 10% u odnosu na placebo grupu. Dobri rezultati postignuti su kod pacijenata sa simptomima prijevremenog starenja i staračke malaksalosti. Kod pacijenata s gerijatrijskim sindromima, odnosno bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Najslabiji rezultat postignut je kod Parkinsonove bolesti, a najbolji kod asteničke neuroze.

Doziranje i način uzimanja

Najčešći način uzimanja mliječi je stavljanje pod jezik u dnevnoj dozi između 400 i 600 mg svježe ili 130-200 mg liofilizirane mliječi(koja se suši u smrznutom stanju) za odrasle ljude. Pri tome treba s oprezom uzeti preporuke o dnevnoj dozi većoj od 600 mg svježe, odnosno 200 mg liofilizirane mliječi, jer istraživanja potvrđuju da u tom slučaju, ubrzo nakon stimulacijskog djelovanja, nastupaju smetnje. Osim toga, postoji sumnja da ona potiče rad hipofize koja utječe na ostale žlijezde s unutrašnjim lučenjem. Zato bi je trebali izbjegavati osobe s hormonalnim poremećajima, trudnice, dojilje i djeca, dok se u potpunosti ne istraže njeni farmakološki učinci.

Matična mliječ nije toksična niti mutagena i ne stvara ovisnost. Kod ljudi koji su ekstremno osjetljivi na pčelinje proizvode, moguće su alergijske reakcije.

Više o matičnoj mliječi i ostalim pčelinjim proizvodima s ljekovitim djelovanjem pročitajte na: www.hedera.hr.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.