Naša čitateljica Iva je trenutno nezaposlena i teško se s tim nosi. Dugo boravi kod kuće, dosađuje se i misli na hranu. Ima potrebu nešto cijelo vrijeme grickati bilo da su to slatki ili slani zalogajčići. Nema osjećaj sitosti i ne zna se zaustaviti. Tražeći izlaz iz svoje situacije obratila se našoj nutricionistici Mirni Trumbetaš
Veliki apetit
Iva kaže da je njen problem što u posljednje vrijeme može pojesti velike količine hrane: 'Moj problem je što u posljednje vrijeme imam veliki apetit. Sve je počelo još ove godine, ali ne znam točno kad. Provodim dosta vremena kod kućei dosađujem se. Kako ne radim, sjedim kod kuće i da mi vrijeme brže prođe grickam grickalice i slastice. Sada sam došla do točke kad uopćene osjećam sitost, mogu jesti bez prestanka.
Nemam osjećaj kad je mi je dosta hrane i ne znam što da radim? Nisam debela, imam samo mali trbuščić i htjela bih ga se riješiti. Stvarno volim slatko i teško mi ga se odreći. Kako sam već rekla, ne osjećam sitost i stalno mi se nešto jede i ne mogu odoljeti. Kako da ja vratim taj osjećaj sitosti?'
Tjelesna aktivnost
Kod tebe su prisutne dvije stvari dosada i loše namirnice s praznim kalorijama. Dakle riješi se dosade, pokušaj s kreativnim zadatcima, samo slikanje, pisanje ili čitanje je dovoljno da ti odvrati mozak od hrane koju tvoj organizam ne treba već je iz dosade konzumiraš. Prejedanje nije hobby. Drugi način je tjelesna aktivnost koja ti je potrebna jer ćeš izgubiti želju za uzimanjem prevelike količine hrane, pogotovo one koja je energetski bogata, a nutritivno siromašna.
Dakle kada jedemo nutritivno siromašnu hranu naš organizam je i dalje gladan i želi još i još. Počni jesti više povrća, voća, fermentiranih mliječnih proizvoda mesa i složenih ugljikohidrata kao prilog.
Nutritivno bogata hrana
Za međuobrok biraj sezonsko svježe voće, sušeno voće (pripazi da nije ušećereno), orašasto voće ili povrće poput mrkve, celera, korabice u štapićima u kombinaciji s jogurtom ili drugim fermentiranim proizvodom, ali strogo ograničene na šaku po obroku i tvoj organizam će se zasititi pa neće tražiti stalno još! Prednost daj složenim ugljikohidratima poput krumpira, riže, tjestenine, tamnog kruha te ostalim žitaricama - ječmu, raži, heljdi.
Dobar izvor bjelančevina životinjskog podrijetla su puretina, piletina, jednom tjedno crveno meso, svježi sir, jaja i fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kiselog mlijeka, acidofila ili kefira te riba, rakovi i školjke. Mahunarke (grah, grašak, bob, mahune, slanutak), cjelovite žitarice i orašasto voće opskrbit će tvoj organizam bjelančevinama biljnog podrijetla i dati ti osjećaj sitosti.
