Što kada dijete treba na dijetu? Kako mu pomoći da smršavi, a ipak osigurati sve hranjive tvari potrebne za rast i razvoj? Nutricionistica dr.sc. Darija Vranešić Bender kaže da se djeci starijoj od 7 godina, koja imaju problema sa suvišnim kilogramima, preporučuje smanjenje tjelesne mase i objašnjava koji je najzdraviji način za to
Preko rubrike "Pitaj stručnjaka" čitateljica Zdrave Krave zatražila je nutricionistički savjet za prehranu svog unuka koji bi trebao smršavjeti:
"Imam unuka koji ima 11 godina i kojemu su sportski liječnici rekli da mora smršaviti (i mi smo toga svijesni ), ali nitko nam nije rekao na koji način da ga hranimo. Moram napomenuti da ne želi jesti meso, ali krumpir, rižu i tijesto u svako doba. Sada je počeo igrati ragbi, a do sada je igrao badmiton, koji će sada nastaviti igrati za školu. Znači da se bavi sportom, ali to nije dovoljno. Molim Vas pomozite mi sa savjetom."
Nutricionistica dr.sc. Darija Vranešić Bender odgovara:
Djeci iznad 7 godina, koja imaju problema sa suvišnim kilogramima, preporučuje se smanjenje tjelesne mase. Gubitak suvišnih kilograma treba biti postupan i siguran, a takvim se smatra gubitak 0.5 kilograma tjedno do mjesečno, ovisno o zdravstvenom statusu djeteta.
Kada je dijeta štetna za zdravlje?
Znanstvenim je istraživanjima dokazano da su dijete koje zadiru u zadane omjere makronutrijenata (ugljikohidrata, masti i proteina) štetne po zdravlje. Stoga je jasno da svaka dobro uravnotežena dijeta za mršavljenje treba imati normalne udjele makronutrijenata (20-30 % masti, 50-60 % ugljikohidrata i 12-15% proteina). Može se dopustiti nešto niži unos masti u prehrani, pod uvjetom da su adekvatno zastupljene nezasićene masnoće porijeklom iz orašastih plodova, sjemenki, ribe te biljnih ulja.
S obzirom da je djetinstvo i adolescencija razdoblje koje karakterizira pojačan rast i razvoj, gore navedene preporuke je posebno važno primjenjivati na djecu i adolescente. Bilo koji režim prehrane koji u potpunosti isključuje neku od hranjivih tvari (masti, ugljikohidrate ili proteine) može se negativno odraziti na razvoj mladih ljudi.
Umjesto pretjeranih restrikcija i strogih režima prehrane i tjelesne aktivnosti, djecu je bolje educirati o pravilnom odabiru i količini namirnica te ih potaknuti na redovitu tjelesnu aktivnost. Na taj način, steći će pozitivne životne navike za cijeli život. Nekoliko osnovnih preporuka čini prehrambenu kulturu koju bi svaka osoba trebala usvojiti od najranije dobi. Vašem djeteu vi ste prvi izvor informacija, stoga mu ukažite, najbolje svojim primjerom, na pravilan odabir.
Preporučena prehrana
Treba smanjiti unos rafiniranih, prerađenih žitarica i povećati unos cjelovitih žitarica. Drugim riječima, bijelo brašno, šećer, bijela peciva, kolače sa bijelim šećerom, tjesteninu i rižu treba zamijeniti njihovim cjelovitim varijantama. Dakle, barem dio namirnica iz skupine žitarica trebaju biti cjelovite, neprerađene žitarice, integralna peciva, tjestenine, riža, kolači i slastice sa manjom količinom šećera.
Nadalje, dnevno je poželjno jesti tri do četiri puta raznovrsno povrće, a od toga barem jednom tjedno mahunarke (soja, grašak, bob, leća, mladi grah). Svaki dan uputno je konzumirati barem dvije voćke. Kao izvor proteina pametno je odabrati ribu, bijelo meso peradi i krto (mršavo) meso. Na unos masnoća svakako treba paziti, no masnoće se iz prehrane ne smiju izbaciti.
Kao što je slučaj sa ugljikohidratima i proteinima, i masnoće se mogu podijeliti na ''dobre'', u koje spadaju višestruko i jednostruko nezasićene masti, čiji izvori su riba, orašasti plodovi, maslinovo ulje i ulje repice, te ''loše'', odnosno zasićene masti koje su većoj mjeri prisutne u masnim namirnicama životinjskog podrijetla.
Bez gaziranih pića i nezdravih slatkiša
Ispijanje zaslađenih napitaka treba svesti na minimum, i to posebno među djecom jer su upravo njima spomenuti napici i najprimamljiviji. Ovi napici najčešće imaju visoku kalorijsku i vrlo nisku nutritivnu vrijednost. Unos gaziranih i ostalih zaslađenih bezalkoholnih napitaka povezan je sa višim udjelom tjelesne masti, dok su napici bogati kalcijem, poput mlijeka i mliječnih napitaka povezani sa nižim udjelom tjelesne masti.
Sa slatkišima treba biti umjeren. Djeci je teško zabraniti konzumaciju slatkiša, i ponekad može biti kontraproduktivno. Bolje je pronaći neku razumnu mjeru, ili upoznati djete sa zdravijim alternativama poput suhog voća, voćnih salata, voćnog jogurta, kolača sa rogačem i sl.
Doručak - obavezan!
Dnevni unos hrane treba raspodijeliti na 4-5 manjih obroka, radije nego na 2 -3 velika. Pri tome valja imati na umu da se doručak ne bi smio zanemarivati. On bi trebao osigurati 30 posto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.
Također, pokazano je da osobe koje doručkuju imaju manje problema sa kontrolom tjelesne mase, te su spremnije i sposobnije za izvršavanje dnevnih zadataka – isto je pokazano za djecu u školi i za radnu populaciju. Žitarice s mlijekom ili jogurtom (niskog udjela mliječne masti), voćni sok, sendvič sa namazom i šunkom, kuhano jaje, neke su od namirnica koje čine kvalitetan doručak.
