Pritikinov dijetni plan zasniva se na namirnicama sa niskim udjelom masti, posebno zasićenih masnih kiselina, te na visokom udjelu vlakana. Dijeta je siromašna zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom jer masti (koje su u ovoj dijeti pretežito biljnog podrijetla) čine svega oko 20 % ukupnog energetskog udjela.
Dijeta se zasniva na unosu cjelovitih žitarica, mahunarki, voća, povrća te orašastih plodova. U manjoj mjeri unosi se riba i plodovi mora te nemasno bijelo meso odnosno perad. Dijeta je gotovo vegetarijanska budući se temelji na biljnim namirnicama.
Nizak unos masti, kako životinjskog tako i biljnog podrijetla, može rezultirati manjkom vitamina A, D, E i K, topivih u mastima.
Redovitost i umjerenost u obrocima jedna su od važnih postavki dijete, a tijekom dijete preporučeno je unositi šest do sedam obroka dnevno i redovito vježbati.
Pritkinov dijetni plan danas je u cijelosti obrađen i uključuje promjene načina života, od adekvatne tjelesne aktivnosti i prehrane do vježbi opuštanja koje zajedničkim djelovanjem daju dobre rezultate na zdravlje pojedinca.
Mišljenje nutricionista
Prehrana bogata vlaknima i siromašna mastima doista je učinkovita u prevenciji mnogih degenerativnih bolesti poput malignih i kardiovaskularnih bolesti. Brojne kliničke studije provedene u Pritkinovom centru dugovječnosti potvrdile su da ova dijeta, u kombinaciji s tjelovježbom, vodi ka gubitku suvišnih kilograma te snizuje povišenu razinu kolesterola i triglicerida u krvi.
Ipak, postoji i druga strana medalje. Pravilo kaže da 20 do 30 % unesene energije treba potjecati od masti te je ova dijeta previše restriktivna jer su masti zastupljene u maksimalnom iznosu od 20 %. Ovaj udio vjerojatno ne omogućuje adekvatan unos korisnih masti, a dovodi u pitanje i dostatnu opskrbu vitaminima topljivim u mastima – A, D, E i K.
Prednosti
Prehrana koja se temelji na unosu biljne hrane i koja je uravnotežena ima pozitivne učinke u prevenciji nastanka bolesti srca i krvnih žila, bolesti probavnog sustava te malignih bolesti. Prehrana bazirana na biljnim namirnicama, posebno na povrću, ima adekvatan unos folne kiseline što je posebno bitno za razvoj ploda u prvim tjednima trudnoće. Velik unos voća donosi pozitivnu ravnotežu u unosu vitamina C te jača imunološki sustav organizma.
Nedostaci
Visok unos vlakana, integralnih žitarica koje sadrže fitate koji na sebe vežu kalcij, željezo i cink mogu kod već deficitarnih pojedinaca utjecati na njihov nedostatak u organizmu. Nizak unos masti kao posljedicu može imati deficit vitamina topivih u mastima (A, D, E, i K). Riba i morski plodovi konzumiraju se u ograničenim količinama pa bi dijeta, ako se ne unose namirnice koje su bogate omega masnim kiselinama, poput sjemenki, ulja i orašastih plodova, potencijalno mogla biti siromašna na mega-3 masnim kiselinama bitnim za zdravlje srca, krvnih žila, ali i za dobre kognitivne funkcije.
Napomena stručnjaka
Kod dužeg provođenja ove dijete preporučuje se provjeriti status vitamina topivih u mastima (A, D, E i K). Također, kod osoba koje imaju manjak željeza ili anemiju preporuča se provjera krvne slike te eventualne korekcije i savjet stručne osobe za adekvatan unos željeza.
Primjer jelovnika
Doručak: kriška integralnog kruha sa namazom od slanutka i naribanom mrkvom
Međuobrok: jabuka
Ručak: oslić pečen u foliji (100 g) (bez dodataka ulja), mariniran u umaku od rajčice, luka i češnjaka, integralna riža (150 g), salata od svježih krastavaca i rajčice bez ulja
Međuobrok: bademi ( 5 kom)
Večera: palenta sa umakom od pirjanog povrća
Večernji zalogaj: marelice – 2 kom
