Od mineralnih tvari zastupljenih u dinji posebno je bitno istaknuti kalij, iako sadrži i druge minerale kao što su željezo, magnezij, bakar. Bogatstvo dinje vlaknima pomaže u regulaciji probave.
Dijetalna vlakna pomažu otklanjanju plinova nastalih tijekom procesa probave, ali i vezanju viška masnoća.
Nutritivno gledano dinja sadrži velik udio vode; preko 90% , dok ostatak čine većinom ugljkohidrati te u vrlo malom postotku masti i bjelančevine. Kao i većina voćaka, dinja je bogata raznovrsnim vitaminima i mineralima. Ipak treba istaknuti vitamin C kojeg u 100 g dinje ima 31% preporučene dnevne vrijednosti i beta-karoten kojeg sadrži u količini od 10% preporučenog dnevnog unosa
Mogli bismo reći da je dinja prava namirnica za ljeto. Velike količine vode nadoknađuju izgubljenu tekućinu putem pojačanog znojenja te ponekad umjesto ispijanja sokova, vode i čajeva možemo jednostavno pojesti dinju. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, pomaže zdravlju kože i nastanku preplanulog tena u ljetnim mjesecima.
Kalij, uz natrij glavni elektrolit tijela, ima i ulogu reguliranja krvnog tlaka, a u sinergiji sa velikom količinom vode koju dinja sadrži, pomaže detoksikaciji organizma putem bubrega.
Nutrijenti u dinji mogu pomoći proces mršavljenja regulirajući probavu i potpomažući eliminaciju iz organizma te unosom volumenom bogate hrane koja daje osjećaj popunjenosti u želucu.
Prema preporukama, dinju uz ostalo voće dnevno možemo konzumirati u količini od dvije šalice sjeckanog voća, što nam dopušta da uz to što skrbimo za vlastito zdravlje bezbrižno uživamo u ovom slatkom voću, budući da će nam ta količina pružiti tek 120 kcal.
