Virtualna kirurgija 21. stoljeća

Kirurgija paranazalnih sinusa, kao i rinologija općenito su u prethodnom razdoblju doživjele značajan razvoj. Tome su pridonijeli različiti čimbenici, kao npr. bolje poznavanje anatomije, te uzroka i razvoja bolesti u području paranazalnih sinusa i područja baze lubanje.

Veća sigurnost kirurga

Osim toga, tehnike snimanja (MR, MSCT) su također doživjele značajne promjene, te su one sada sve preciznije, a upotrebom računalnih sustava moguće je vrlo vjerno prikazati komplicirane rekonstrukcije i trodimenzionalne prikaze komplicirane anatomije i patoloških promjena u svim regijama, npr. ljudske glave.

Zbog ovih činjenica se danas s većom sigurnošću mogu kirurški odstraniti i promjene koje se nalaze u neposrednoj blizini vitalnih organa i tkiva, uz veću sigurnost samog kirurga da neće doći do njihove ozljede tijekom zahvata, što bi moglo imati teške posljedice za bolesnika, pa čak i smrtni ishod tijekom i nakon zahvata. 

Operacija sinusa bez vanjskih rezova

Usporedno s ostalim vrstama kirurških zahvata, značajno se razvila tzv. funkcijska endoskopska kirurgija sinusa (engl. FESS; functional endoscopic sinus surgery). Riječ je o tehnici, kojom se upotrebom posebno konstruiranih optičkih instrumenata, dakle bez vanjskih rezova, može operirati najveći dio patologije sinusa, u zadnje vrijeme i onih 'dubljih' anatomskih prostora sinusa koje su u tijesnom odnosu sa lubanjskom osnovicom, te je zbog toga iskazana velika potreba što veće preciznosti rada u tom području.

Za izvođenje kvalitetne i sigurne funkcijske endoskopske kirurgije sinusa kod odstranjivanja patoloških promjena tkiva, ključna je dobra prijeoperacijska priprema i dijagnostika, čemu je uvelike pridonio razvoj radioloških tehnika snimanja, prije svega kompjuterizirane tomografije (MSCT) i magnetske rezonance (MR). Dakako prije toga je bitno učiniti dobar otorinolaringološki pregled uz, u današnje vrijeme, obaveznu fleksibilnu fiberskopiju nosa i ždrijela, dakle pregled tankim savitljivim optičkim instrumentom koji daje uvid u čitavu nosnu šupljinu, a ne samo u prednji dio nosa vidljiv uobičajenim pregledom.

Kod procesa smještenih u dubljim regijama i onih koji se nalaze u neposrednom odnosu s područjem baze lubanje, u novije se vrijeme koristi metoda neuronavigacije. Ta se metoda već duže vremena uspješno koristi u neurokirurgiji i otorinolaringologiji, kod kirurških zahvata na mozgu i na samoj bazi lubanje, gdje je potreba izrazita preciznost i maksimalna moguća pošteda okolnog zdravog tkiva.

Zaključak

Zaključno, mogućnosti primjerene prijeoperacijske, neinvazivne vizualizacije prostornih odnosa anatomskih i patoloških struktura, uključujući i one izuzetno osjetljive, veličina i opseg patološkog procesa te precizno predviđanje tijeka kirurškog zahvata, omogućuje kirurgu u bilo kojem 3D-CAS ili Tele-CAS postupku značajne prednosti u prijeoperacijskoj procjeni stanja bolesnika, kao i smanjenje rizika intraoperacijskih komplikacija, uporabom virtualne kirurgije ili dijagnostike.

Izuzetna sigurnost postupka

Uporabom 3D modela kirurškog polja, orijentacija kirurga u operacijskom polju značajno je olakšana. Svi se postupci izvode s izuzetnom sigurnošću i pouzdanošću.

Prva operacija ovim modernim kirurškim pristupom i obradom pacijenta, provedena je uspješno u hrvatskoj medicini dne. 03. lipnja 1994. godine, koja je ujedno bila i jedna od prvih operacija ovog tipa u svijetu, korištenjem Immersion 3DX ''robotske ruke''.

Operacija od samo 10 minuta

Tada je prvi put na ovaj način prof.dr. I. Klapan na ORL Klinici na zagrebačkoj Šalati operirao 12 godišnje dijete, koje je imalo prostrel glave puščanim projektilom, sa izraženom trenutnom sljepoćom na ozljeđeno oko, kao i zastoj samog projektila pri bazi lubanje (prethodno hospitalizirano na Klinici za očne bolesti KBC Zagreb).

Operacija je trajala nevjerojatnih 10-tak minuta. Danas ovu istovjetnu najmoderniju kirurgiju glave profesor svakodnevno primjenjuje u zagrebačkoj Poliklinici Klapan Medical Group, gdje se uz već navedenu 3D-kompjutoriziranu navigacijsku kirurgiju nosa i sinusa koriste u dijagnostici i 3D-volumno renderirani modeli glave, modeli glave za izradu implantata po mjeri (''customized medical implants''), itd. itd.

Dne 08. lipnja 2010. provedena je i operacija uporabom najnovijeg CARL STORT-3D-kompjutoriziranog navigacijskog sustava u Poliklinici Klapan Medical Group, kao najnovijeg i najsofiticiranijeg proizvoda ove najpoznatije vodeće svjetske kompanije za proizvodnju medicinske aparature i instrumentarija.

Više info na: www.poliklinika-klapan.com

3D prikaz glave

Kod kompjutorizirane-3D-navigacijske kirurgije (3D-CAS) se koriste tzv. pravila stereotaksije, gdje se glava bolesnika smatra geometrijskim tijelom koje se može podijeliti u tri međusobno okomite ravnine koje čine koordinatni sustav, a svaka točka unutar nje se može iskazati kao udaljenost od svake od tih ravnina.

Snimanje glave uz pomoć naprednih računala

Time je moguće točno locirati kirurgov instrument u odnosu na tkiva. Preduvjet za takvu vrstu operacije je precizno prijeoperacijsko snimanje glave uz pomoć tzv. tankoslojne kompjuterizirane tomografije (CT; ostvarivi slojni presjeci glave svakih 0,5 mm), također u tri ravnine i računalnom konstrukcijom stvarnih 3D-modela glave bolesnika uz pomoć naprednih računala.

Za takvo snimanje postoje posebna pravila, koja definiraju poseban položaj pacijenta tijekom snimanja, veličinu voxela i matrixa, debljinu sloja, točno definirano koji se dio glave mora prikazati, presjeci ne smiju biti komprimirani, podaci pohranjeni u DICOM standardu, u jednom polju, prikazani u ''koštanom prozoru'', itd., što znači da se cjelokupno snimanje izvodi na drugačiji način nego standardno snimanje (u što radiolog mora biti cjelovito upućen).

Kompjutorizirani navigacijski sustav pomaže kirurgu

Za vrijeme same operacije se takav 3D-model prikazuje kirurgu na operacijskom monitoru u kirurškoj sali (poželjno na visećoj ''ruci'' sa stropa operacijske sale), uz točan prikaz položaja patološkog procesa kojeg treba odstraniti, kao i trenutnog položaja njegovog kirurškog instrumenta u odnosu na taj proces, kao i na ostale anatomske strukture. Ovaj kompjutorizirani navigacijski sustav pomaže kirurgu u orijentaciji tijekom samog zahvata, kao i u planiranju pristupa tkivu kojeg treba cjelovito odstraniti.

Definiraju se izuzetno precizno okolne zdrave strukture tkiva (kosti, hrskavica, sluznica i sl.) koje se mora svakako poštediti. Ovakav način operacije omogućava odstranjivanje i onih patoloških promjena koje prije nije bilo moguće odstraniti bez opsežnih rezova ili sa visokom stopom komplikacija, a pogotovo ne endoskopskim putem uporabom optike, kroz nosnice, bez korištenja vanjskih rezova kože.

To se prije svega odnosi na bolesnike kod kojih je normalna anatomija nosa i sinusa promijenjena prethodnim kirurškim zahvatom, kod sinonazalne polipoze koja zahvaća sve paranazalne sinuse, dobroćudnih i zloćudnih tumora ili stanja nakon traume glave gdje postoji prijelom baze lubanje i curenje moždanog likvora.

Prednosti i nedostaci

Prednosti ovakvog načina operiranja kod navedenih slučajeva su nedvojbene. Tome valja pridodati i kraće vrijeme samog zahvata, što je za bolesnika sigurnije.

Nedostatak ove tehnike je što nije primjenjiva u svim centrima, gdje ne postoje tehnički uvjeti za to, nego samo u većim specijaliziranim ustanovama.

Najvažnije prednosti

Jedna od najvažnijih karakteristika ovog modernog oblika 3D-kompjutorizirane kirurgije jest da tijekom izvođenja operacije, računalo s prikazom operacijskog polja omogućuje kirurgu povezivanje kirurškog instrumentarija na tzv. prostorne digitalizatore koji su povezani na samo računalo.

Video zapisi zahvata

Nakon obavljene operacije kirurg uspoređuje snimke i modele operacijskog polja prije i poslije operacije, te promatra video zapise samog zahvata.

Moguće je, pomoću zapisa tijekom operacijskog zahvata, izraditi animirane prikaze izvedene stvarne operacije, kao što se duže vrijeme svakodnevno redovito provodi u Poliklinici Klapan Medical Group u Zagrebu.

Pomoću računalnih zapisa obilježenih koordinatnih pomaka 3D-digitalizatora za vrijeme operacije moguće je izraditi animirani prikaz tijeka obavljene operacije u obliku putovanja, tj. prodora u operacijsko polje (tzv. ''fly through'') stvarnog bolesnika, što se, osim u otorinolaringologiji provodi i u drugim medicinskim područjima u svijetu.

Štoviše, virtualna kirurgija pruža uz edukacijske i mogućnosti preoperativnog planiranja u kirurgiji nosa i paranazalnih sinusa, te postaje veoma važan dio u kirurškom planiranju svake pojednačne operacije.