Članice Svjetske zdravstvene organizacije u ponedjeljak su na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini glasale za potencijalno revolucionaran globalni sporazum o poboljšanju spremnosti kada su posrijedi pandemije.
'Za' su glasale 124 zemlje, nakon što je Slovačka pozvala na glasanje, dok je premijer te zemlje Robert Fico, skeptičan prema cjepivu protiv covida-19, zatražio da njegova zemlja ospori usvajanje sporazuma.
Nijedna zemlja nije glasala protiv, a 11 zemalja, među kojima Poljska, Izrael, Italija, Rusija, Slovačka i Iran bilo je suzdržano.
"Sporazum je pobjeda za javno zdravstvo, znanost i multilateralno djelovanje. Osigurat će da bolje, zajednički, zaštitimo svijet od budućih pandemijskih prijetnji", rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Nacrt sporazuma, koji se bavi strukturnim nejednakostima u načinu razvoja lijekova ili cjepiva i zdravstvenih alata, bit će formalno usvojen u utorak na plenarnoj sjednici Svjetske zdravstvene skupštine u Ženevi.
No formalno neće stupiti na snagu dok ne budu dovršeni pregovori o aneksu o podjeli patogena, što bi moglo potrajati i do dvije godine. Nakon toga će države morati ratificirati sporazum.
Paktom se osigurava da lijekovi, terapija i cjepiva budu globalno dostupni kada se dogodi sljedeća pandemija. Također se zahtijeva od proizvođača koji sudjeluju u sporazumu da tijekom pandemije dodijele od 20 posto svojih cjepiva, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.
Međutim, američki pregovarači napustili su rasprave o sporazumu nakon što je predsjednik Donald Trump - nakon preuzimanja dužnost u siječnju - započeo 12-mjesečni proces povlačenja SAD-a, daleko najvećeg financijskog podupiratelja WHO-a, iz te organizacije pod okriljem UN-a.
Stoga SAD, koji je uložio milijarde dolara u razvoj cjepiva tijekom pandemije covida, ne bi bio obvezan sporazumom. A ni države članice WHO-a ne bi se suočile s kaznama ako ga ne provedu.
Neki zdravstveni stručnjaci pozdravili su sporazum kao korak prema većoj pravednosti u globalnom zdravstvu nakon što su siromašnije nacije ostale bez cjepiva i dijagnostičkih pomagala tijekom pandemije covida-19.
Ovaj dokument "sadrži ključne odredbe, posebno u istraživanju i razvoju, koje bi, provedu li se, mogle usmjeriti globalni odgovor na pandemije prema većoj pravednosti“, rekla je za Reuters Michelle Childs, direktorica za zagovaranje politika u inicijativi Lijekovi za zanemarene bolesti.
Drugi ocjenjuju da sporazum nije ispunio početne ambicije i da bez snažnih okvira za provedbu ostaje rizik za neuspjeh u budućoj pandemiji.
"To je prazna ljuska... Teško je reći da je to sporazum s čvrstom obvezom gdje postoji snažna predanost... To je dobra polazna točka. Ali morat će se razviti“, rekao je Gian Luca Burci, akademski savjetnik u Globalnom zdravstvenom centru na Ženevskom poslijediplomskom institutu, neovisnoj istraživačkoj i obrazovnoj organizaciji.
