Većina ljudi zna koliko je važan snažan imunitet, a ove godine je jak imunitet top tema zbog pojave koronavirusa.
Zdravstveni radnici, ali i svi oni koji se brinu za vlastito i zdravlje svoje obitelji svjesni su da je sada idealno vrijeme da poduzmu ono što je u njihovoj moći kako bi ojačali imunitet i spremni dočekali sezonu gripe, prehlada i smanjili opasnost od zaraze koronavirusom.
Imunitet je složeni obrambeni mehanizam tijela koji štiti od napada mikroorganizama i toksina, a povezan je sa svim sustavima u tijelu. Zdravi imunosni sustav preduvjet je zdravog organizma. Kako bi osigurali njegovo neometano djelovanje, potrebno se zdravo hraniti, dovoljno kretati i spavati. Vitamin C je već dugo poznat po svom pozitivnom djelovanju na imunitet, ali i vitamini B skupine nužni su za normalan rad imunosnog sustava.
U zadnje vrijeme posebno se ističe važnost vitamina D posebno zato jer su ga doveli u vezu s obranom od koronavirusa. Iz studije provedene na 489 osoba, znanstvenici su zaključili da je kod onih kod kojih je utvrđen manjak vitamina D gotovo dvostruko veća vjerojatnost da će imati pozitivan test na koronavirus u usporedbi s onima s dovoljnom razinom vitamina D. Vitamin D važan je i u regulaciji i smanjenju upala te pojave akutnog respiratornog distres sindroma povezanog sa smrtnošću od COVID-19 virusa. Osim vitamina za dobar imunitet važni su i minerali, a među njima svakako cink, željezo i selen.
Što treba izbjegavati da bi i imunitet bio jači
Previše šećera u dnevnoj prehrani (100 g ili 20 žlica) može narušiti imunitet čak za 40 posto. Tu se misli prije svega na jednostavne šećere uključivo i med te gazirane napitke. Radi se o oslabljenoj aktivnosti bijelih krvnih zrnaca da uništavaju mikrobe. Zanimljivo, kada se šećer zamijeni s kompleksnim ugljikohidratima, pada imuniteta nema. Smatra se da šećer dovodi do smanjenja apsorpcije drugih hranjivih tvari, a posebno C vitamina koji u obrani ima značajnu ulogu.
Visok unos zasićenih i trans masnoća. Oksidacijom takvih masnoća nastaje mnogo slobodnih radikala koji dramatično uništavaju obrambene stanice i time oslabljuju imunitet. Stanje se bitno popravlja kada se dio takvih masnoća zamjeni s omega-3 masnim kiselinama.
Pasivan način života šteti imunitetu. Redovito vježbanje, pa makar se radilo o ubrzanom hodanju, nevjerojatno doprinosi snazi imuniteta. Naime, neaktivnost usporava oslobađanje od tjelesnih toksina. Suprotno tome, vježbom se ubrzava cirkulacija, rade mišići i zglobovi te postoji podražaj organa zaduženih za obranu koji proizvode nove ''vojnike'' za obranu.
Loša higijena. Redovito i učestalo pranje ruku je najbolji način borbe protiv bakterija i virusa. Posebnu pažnju na higijenu ruku treba obratiti nakon doticanja površina kao što su kvake, daljinski upravljači, novac te nakon vožnje javnim prijevozom.
Kronični stres je poput kronične upale. Istraživanjem na temelju metaanalize 300 stručnih članaka utvrđeno je da postoji jaka korelacija između stresa i pojave bolesti uzrokovane upravo padom imuniteta. Posebno je opasan kronični stres, odnosno onaj koji traje dulji vremenski period. Naime, stres je jedan od glavnih inhibitora imunološkog sustava, a kronični stres djeluje na imunitet jednako štetno kao i kronične upale.
