Znastvenici s Cambridgea uspjeli su pomladti stanice kože 53-godišnjakinje tako da su one bile jednake stanicama kože 23-godišnjakinje, a vjeruju da mogu učiniti istu stvar s drugim tkivima u tijelu.
Konačni cilj je razviti tretmane za bolesti povezane s dobi kao što su dijabetes, bolesti srca i neurološki poremećaji. Tehnologija je izgrađena na tehnikama korištenim za stvaranje klonirane ovce Dolly prije više od 25 godina. Voditelj tima, profesor Wolf Reik, s Instituta Babraham u Cambridgeu, rekao je za BBC News da se nada da bi se ta tehnika na kraju mogla upotrijebiti kako bi ljudi dulje ostali zdraviji kako budu stariji.
"Sanjali smo o ovakvim stvarima. Mnoge uobičajene bolesti se pogoršavaju s godinama i pomaganje ljudima na ovaj način je super uzbudljivo", rekao je Reich i naglasio da je rad, koji je objavljen u časopisu eLife, u vrlo ranoj fazi. Rekao je da je potrebno riješiti nekoliko znanstvenih problema prije nego što se može klinički ispitati. No, rekao je da je po prvi put pokazano da je pomlađivanje stanica moguće i da predstavlja ključni korak naprijed.
Koristili su poznatu tehniku iz 1990-ih
Podrijetlo ove tehnike potječe iz 1990-ih, kada su istraživači s Instituta Roslin nedaleko od Edinburgha razvili metodu kojom su uspjeli pretvoriti odrasle stanice mliječne žlijezde uzete od ovce u embrij. To je dovelo do stvaranja poznate klonirane ovce Dolly.
Cilj Roslin tima nije bio stvoriti klonove ovaca ili ljudi, već koristiti tehniku za stvaranje takozvanih ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Oni su se nadali da bi one mogle prerasti u specifična tkiva, poput mišića, hrskavice i živčanih stanica kako bi zamijenile istrošene dijelove tijela.
Tehniku Dolly je 2006. godine pojednostavio profesor Shinya Yamanaka, tada na Sveučilištu Kyoto. Nova metoda, nazvana IPS, uključivala je dodavanje kemikalija u stanice odraslih u vremenu od oko 50 dana. To je rezultiralo genetskim promjenama koje su odrasle stanice pretvorile u matične stanice.
I u Dolly i IPS tehnici, stvorene matične stanice moraju ponovno narasti u stanice i tkiva koja su potrebna pacijentu. To se pokazalo teškim i unatoč desetljećima truda, upotreba matičnih stanica za liječenje bolesti trenutno je iznimno ograničena. Tim profesora Reika koristio je IPS tehniku na stanicama kože 53-godišnjakinje. Ali skratili su tzv. kemijsku kupku s 50 dana na oko 12 dana. Doktor Dilgeet Gill bio je iznenađen kada je otkrio da se stanice nisu pretvorile u embrionalne matične stanice već su se pomladile u stanice kože koje su izgledale i ponašale se kao da pripadaju 23-godišnjakinji.
Tehnika trenutno ima mane
Tehnika se ne može odmah kliničkim testirati jer IPS metoda povećava rizik od raka. No, profesor Reik uvjeren je da je sada poznato da je moguće pomladiti stanice i da bi njegov tim bi mogao pronaći alternativnu, sigurniju metodu. "Dugoročni cilj je produžiti ljudsko zdravlje, a ne životni vijek, tako da ljudi mogu stariti na zdraviji način", rekao je Reik.
Profesor Reik smatra kako bi se ovom tehnikom mogli razviti lijekovi za pomlađivanje kože kod starijih ljudi s oštećenim dijelovima tijela kao način za ubrzavanje zacjeljivanja. Istraživači su pokazali da je to u načelu moguće pokazujući da se njihove pomlađene stanice kože brže prenose u eksperimentima koji simuliraju ranu.
Može li tehnika djelovati i na druga tkiva?
Sljedeći korak je vidjeti hoće li tehnologija djelovati na druga tkiva kao što su mišići, jetra i krvne stanice. Profesorica Melanie Welham, koja je izvršna predsjednica Istraživačkog vijeća za biotehnologiju i biološke znanosti, koje je dijelom financiralo istraživanje koje je dovelo do ovce Dolly, rekla je za BBC News da kliničke prednosti tehnologije možda nisu tako daleko.
"Ako bi slični pristupi ili nove terapije mogli pomladiti imunološke stanice, za koje znamo da postaju manje osjetljive kako starimo, tada bi u budućnosti moglo biti moguće pojačati odgovor ljudi na cijepljenje, kao i njihovu sposobnost da se bore protiv infekcija", smatra Welham.
Veliko je pitanje hoće li istraživački napori na ovom području dovesti do metode regeneracije cijelog tijela, eliksira mladosti ili tablete protiv starenja. "Tehnika je primijenjena na genetski modificiranim miševima i postoje neki znakovi pomlađivanja. Jedna studija pokazala je znakove pomlađene gušterače, što je zanimljivo zbog svog potencijala u borbi protiv dijabetesa", dodao je Reik.
No, profesor Robin Lovell-Badge, s Instituta Crick u Londonu, vjeruje da su znanstvene prepreke između rezultata profesora Reika u laboratoriju i čak i najjednostavnijih kliničkih primjena znatne. Niti misli da će biti moguće prevesti proces pomlađivanja na druge vrste tkiva ili čak na tabletu protiv starenja. ''Ako nađete druge kemikalije koje rade istu stvar, onda bi to bilo dobro, ali mogu biti jednako loše. Stoga je ambiciozno misliti da ćete te kemikalije lako pronaći i da će biti sigurnije", smatra Lovell-Bagde. Također misli da bi druge vrste stanica zahtijevale drugačije uvjete koje bi moglo biti teško kontrolirati.