Kako promjena sata utječe na zdravlje?

Zbog ukradenog sata sna rizik od srčanog udara je, tvrde, najveći u ponedjeljak ujutro, no švedsko je istraživanje pokazalo kako je on povećan i tijekom tri dana nakon pomicanja sata.

Češće nesanice i glavobolje

U tom razdoblju mnogi ljudi imaju problema s nesanicom i glavoboljom, brojnije su i prometne nesreće, a umor zbog ukradenog sata sna može smanjiti i koncentraciju te produktivnost na poslu. "Naš unutarnji sat je fino baždaren, podešavanje se odvija polako i postupno tijekom godine, praktično na razini minuta na dan, tako da je pomicanje ritma za čitav sat izniman psihofizički stres za cijeli organizam, što osobito teško doživljavaju kronični bolesnici. Pomicanje sata nam zaista može stvoriti probleme kojih tek polako postajemo svjesni. Nepovoljan utjecaj poremećenog ritma spavanja na autonomni živčani sustav i pojačanje upalnih procesa u organizmu povezuje se s povećanjem broja samoubojstava i prometnih nezgoda te blagim povećanjem slučajeva akutnog infarkta miokarda u danima nakon pomicanja sata", upozorava prof. dr. Viktor Čulić, internist i kardiolog Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split te voditelj Jedinice za znanstveni rad KBC-a Split.

Ponedjeljak najopasniji

Istraživanje Sveučilišta Colorado pokazalo je da u periodu neposredno nakon proljetnog pomicanja sata bolnice bilježe porast od čak 25 posto broja pacijenata sa srčanim udarom. Švedsko istraživanje, koje obuhvaća razdoblje od dvadeset godina, pokazalo je porast broja infarkta miokarda u tjednu nakon proljetnog pomicanja vremena, koji je najizraženiji od ponedjeljka do srijede, a među žrtvama infarkta više je žena.

"Jedno od važnijih istraživanja na ovu temu provedeno je i u KBC-u Split te je objavljeno u priznatom časopisu Chronobiology International. Tijekom prva četiri radna dana, nakon proljetne promjene vremena, na našem području rizik nastanka infarkta u populaciji povećan je oko 30 posto, najviše u ponedjeljak te je nešto veći u muškaraca. Na prosječnih desetak infarkta, za razdoblje od četiri dana, na splitskom području to znači dodatna tri infarkta, odnosno malo manje od jednog infarkta na dan", dodaje prof. Čulić.

Kako ublažiti stres?

Iako ozbiljnog razloga za paniku nema, neke mjere ipak mogu pomoći da mirnije spavamo i bezbolnije uskladimo unutarnji sat s novim, ljetnim računanjem vremena te tako uvelike ublažimo psihofizički stres. "Kao pripremu u danima prije promjene računanja vremena poželjno je izbjegavati tvari koje uzbuđuju poput veće količine kave, čaja ili cigareta. Važni su i lijekovi za smirenje i spavanje koji se, nažalost, danas prečesto koriste, pri čemu se zaboravlja da i oni remete normalni ritam spavanja. Prostor u kojem se spava mora biti ugodan za ovo stanje, odnosno dovoljno mračan, tih i hladniji. Nadalje, poželjno je pridržavati se uobičajene dnevne rutine sa što manje ‘noćarenja’. Posebice je koristan, i inače preporučljiv, zdrav doručak te što više boravka na otvorenom, osobito na suncu zbog prikupljanja vanjskih informacija o normalnom dnevnom ritmu", savjetuje prof. Čulić.

Oprezno s hranom

"Budući da jetra zauzimaju središnje mjesto u metabolizmu, odnosno u funkcioniranju izmjene tvari u organizmu, preporučuje se lagana prehrana koja obiluje unosom voća i povrća bogatih vitaminima i mineralima koji će razbuditi organizam, a i pročistiti jetra. Detoksikacija ili čišćenje organizma balansiranom prehranom bogatom voćem i povrćem pomaže tijelu vratiti prirodnu ravnotežu i energiju koja nam je potrebna u proljetno vrijeme kad se, osim prirode, budi i organizam. Tako ćemo izbjeći i pojavu tzv. proljetnog umora", govori dr. Čulić.

Priprema za proljetnu krađu sata sna, dodaje, može uključivati i navijanje budilice malo ranije, no ne više od 20 do 30 minuta nekoliko dana prije pomicanja sata, jer istraživanja upućuju na to kako je sve više od toga izvan povoljnih fizioloških granica i ima karakteristike stresa. Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisanu terapiju, osobito kardiološku, neurološku i psihijatrijsku. Konačno, redovita tjelovježba, pri kojoj se pristojno oznojimo, osnova je kardiovaskularnog zdravlja, ali i zdravlja općenito te može pomoći zdravijem snu, kaže prof. Čulić ističući da su ovi savjeti osobito korisni za bolesnike od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti koji najteže doživljavaju stres zbog promjene dnevnog ritma.

Napitak za jači imunitet ublažit će i neugodne mučnine

Čaj od đumbira koristi se za ublažavanje mučnina, pospješuje rad probave, ima protuupalna svojstva, jača imunološki sustav i pomaže u detoksikaciji jetara. Naribaj komad svježeg oguljenog đumbira na žličicu te umiješaj u šalicu vruće vode i pusti da odstoji pet minuta. Procijedi te, prema želji, dodaj malo limuna i meda.

Gubitak jednog sata sna zbog pomicanja kazaljki unaprijed može biti opasan za one koji su već pod povećanim rizikom od srčanog udara jer djeluje na cirkadijalni ritam tijela koji kontrolira otpuštanje određenih hormona koji utječu na raspoloženje, glad i želju za spavanjem. Kad taj biološki dnevni ritam na koji je tijelo naviklo "iskoči iz kolosijeka" za samo jedan sat, organizam primjećuje razliku te može odgovoriti pojačanim bolovima, osobito kod "cluster" i glavobolje na jednoj strani glave. Kako bi se ublažili neugodni učinci pomicanja sata, ljetno računanje vremena možeš uvoditi postupno, u epizodama tako da par dana prije pomicanja sata ideš na spavanje 15 minuta ranije no obično.

Savjeti nutricionistice Sanje Ćosić:

• smanji unos hrane bogate masnoćama, procesuiranih proizvoda, zaslađenih i gaziranih napitaka, kave i alkohola
• jedi više voća i povrća
• jedi lagane obroke tijekom dana
• izbjegavaj dulja gladovanja jer su stres za tijelo
• ujutro jedi žitne pahuljice s dodatkom voća i orašastih plodova kako bi osigurala energiju za ostatak dana i potaknula rad crijeva
• jedi ribu i svježe salate
• pij dovoljno, a osim vode, biraj svježe sokove od voća i povrća te čajeve

Tuširanje toplom vodom pomaže kod migrena