U Hrvatskoj u godinu dana od raka dojke oboli između 2300 i 2500 žena, a od raka vrata maternice godišnje oboli oko 400 žena. O važnosti preventivnih pregleda koji mogu spasiti život, razgovarali smo s dr. Ilonom Sušac i dr. Natašom Mihelčić Labura iz Poliklinike Eljuga
Dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije i radioterapije u zagrebačkoj Poliklinici Eljuga objasnila je kako su od ove jeseni, osim popusta na preventivne preglede dojki i ginekološke preglede za žene mlađe od 35. godine, odlučili omogućiti popust i svim nezaposlenim ženama i umirovljenicama iz Hrvatske, ali i ženama iz susjednih zemalja, kako bi im pregledi koji mogu spasiti život postali što dostupniji.
Tko sve može iskoristiti popuste u Poliklinici Eljuga?
'Još od proljeća ove godine na popustu su pregledi dojki za žene mlađe od 35. godine. Naime, mlade žene sporadično se javljaju na preglede dojki. Cilj nam je bio ukazati da potreba redovitih preventivnih pregleda dojki realno postoji i u toj dobi, jer maligne bolesti ne štede ni njih. Obzirom na veliku gospodarsku krizu i sve veću nezaposlenost, od jeseni smo se odlučili dati popuste i svim nezaposlenim ženama i svim umirovljenicama iz Hrvatske.
Također, obzirom na udaljenost i troškove dolaska u Zagreb, isti popust od 50 % na ultrazvučne preglede dojki dali smo i ženama iz susjednih država. Ovi popusti na ultrazvučne preglede dojki vrijede do kraja ove godine. U listopadu smo imali već tradicionalni popust na mamografiju od 50% za sve žene kojima je bila potrebna. U proljeće smo krenuli i s popustima na ginekološke preglede.
Za sve naše stalne pacijentice dali smo popust na prvi pregled u ovoj godini od 50%, a od 01. studenog do kraja ove godine kod dr. Mihelčić isti popust nudimo i za žene koje su prvi put u našoj Poliklnici. Preventivni pregledi spašavaju život. Ne želimo da cijena bude razlog nedostupnosti takvih pregleda'.
Zašto sve veći broj mlađih žena obolijeva od raka?
'Obzirom da je ovaj trend povećanja malignih bolesti među mladim ljudima zabilježen prvenstveno u visokorazvijenim zemljama Europe, Sjeverne Amerike i Australije, očito je nešto u tom načinu života pokretač negativnih zbivanja u ljudskom organizmu. Loša genetska predispozicija u kombinaciji s višestrukim negativnim utjecajima iz okoline sigurno su „dobitna“ kombinacija. Tko zna, možda su danas oboljele mlade žene još tijekom svog fetalnog razvoja bile izložene nečemu što je dovelo do pojavljivanja bolesti danas.
Izloženost kemijskim agensima iz hrane, zraka, na radnim mjestima; izloženost ionizirajućim i sveprisutnim neionizirajućim zračenjima, kronična premorenost i zabrinutost za egzistenciju, nezadovoljstvo sobom i svojim životom, sigurno ne idu u prilog zdravlju. Ne zaboravimo, zdravlje nije samo odsustvo bolesti. Prema definiciji SZO „Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“. Nije teško zaključiti da danas više nitko nije zdrav', kaže dr. med Ilona Sušac.
Pregledi dojki
Dr. Ilona Sušac otkrila je koliko često žene trebaju ići na preventivne preglede dojki i s koliko godina treba početi s pregledima.
'Nakon 30-e godine života ultrazvučni pregled dojki s kliničkim pregledom treba uvrstiti u kalendar redovitih pregleda barem jedanput na godinu. Do 30-e bi svakako trebalo napraviti prvi pregled, a o nalazu ovisi koliko su često ultrazvučni pregledi dojki potrebni do 30-e godine života.
Simptomi raka dojke
Kako žena može otkriti promjene na dojkama? Postoje li neki simptomi zbog kojih bi trebala otići na pregled?
Simptomi ranog raka dojke u pravilu ne postoje. Mali tumori dojke mogu se napipati samo ako su smješteni površno. Mogu i lagano povlačiti kožu prema unutra, ali tada uvijek postoji opasnost da se tumor proširio na kožu što ga više ne čini ranim tumorom. Krvavi iscjedak iz dojki rijetko se javlja kao simptom raka. U slučaju njegove pojave još uvijek ne znači da je u podlozi maligni tumor. Uvlačenje bradavice može biti znak raka, ako je rak smješten neposredno u blizini bradavice, što ipak nije čest slučaj.
Promjene na samoj bradavici u smislu ranice koja ne cijeli ili pojave krastica na bradavici može ukazivati na Paget-ovu bolest. To je poseban oblik raka dojke koji u 90% slučajeva osim promjena na bradavici uključuje i nalaz malignog tumora u samoj dojci.
Rizični faktori za obolijevanje od raka dojke
'Većina rizičnih i zaštitnih čimbenika u smislu raka dojke mogu se svesti na zajednički nazivnik. U tom nazivniku jest dužina izloženosti dojke visokim razinama estrogena. Naime, rast ( ali ne i nastanak) većine malignih tumora u ženskoj dojci potpomognut je ženskim spolnim hormonima, prije svega estrogenima.
Što je žena ranije u životu dobila prvu menstruaciju i kasnije imala zadnju menstruaciju, što je kasnije u životu počela rađati ( nakon 30. godine života) , što je rađala manje djece i kraće dojila svoju djecu to je pod većim rizikom od raka dojke. Također, uzimanje sintetskih hormona u smislu hormonske kontracepcije, u manjoj mjeri, te hormonske nadomjesne terapije, u nešto većoj mjeri, povisuje taj rizik. Pušenje, tjelesna neaktivnost, loša, neredovita i preobilna prehrana, dugotrajna izloženost stresu dodatni su rizični čimbenici koji povećavaju rizik od svih malignih bolesti pa tako i od raka dojke. Od 5 do 10 % žena ima rak dojke uvjetovan naslijeđenom genetskom greškom', objasnila je dr. Sušac.
Dodatne preporuke
Dr. Ilona Sušac i dr. Nataša Mihelčić Labura savjetuju svim čitateljicama Zdrave Krave:
Iako je danas jako teško izbjeći sve rizične čimbenike za razvoj bilo koje bolesti, već samo osvješćivanje potrebe da čovjek nešto promjeni u svom životu nabolje, znači puno. Ljudi to obično čine kad se razbole. Ni tada nije kasno. Ali, nije li lakše sačuvati nešto što smo dobili besplatno, nego plaćati skupo nešto što smo izgubili.
Izbjegavanje pušenja, većih količina alkoholnih pića i hrane, umjerena tjelesna aktivnost i kritična uporaba lijekova sigurno smanjuje rizik. Ali, počesto se zaboravlja na nešto, po mom mišljenju, puno važnije ili u najmanju ruku, jednako važno: rad na svom duhovnom razvoju i usvajanje znanja i vještina koji nam pomažu da bolje koristimo svoje vlastite umne i psihičke potencijale kako bismo racionalnije trošili svoju energiju i brže obnavljali potrošenu.
Vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, težiti ka ostvarivim ciljevima i naučiti živjeti za danas bez velikih i brzih planova za sutra, nešto je na čemu mnogi ljudi trebaju poraditi. Naravno, da je pri tome jako važno ne učiniti ništa loše ljudima oko sebe. Preduvjet svega je pozitivno razmišljanje kako o sebi tako i o drugima.
Čovjek ne postoji samo na jednoj razini. Tjelesno, mentalno i duhovno tri su bića čovjeka koja u neprestanom rastu i razvoju moraju sinkrono titrati istom frekvencijom kako bi sačinjavali uravnoteženu cjelinu. To je temeljni preduvjet zdravlja i kvalitetnog života.
Ginekološki pregledi
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rak vrata maternice drugi je najčešći rak žena (iza raka dojke) mlađih od 45. godina, te treći uzrok smrti žena (iza raka dojke i pluća). U Hrvatskoj se svake godine bilježi oko 400 novootkrivenih slučajeva raka vrata maternice.
Ginekologinja dr. Nataša Mihelčić Labura iz Poliklinike Eljuga objasnila je važnost PAPA testa i otkrila rizične faktore za obolijevanje od raka vrata maternice.
' Ginekološki pregled i Papa test trebala bi učiniti svaka žena jedanput godišnje. Ukoliko Papa test ukazuje na određene citološke abnormalnosti treba se raditi češće od jedanput godišnje.
Papa test je izuzetno važan u prevenciji raka vrata maternice jer jednogodišnjim uzimanjem smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice za 90 posto. Osim što služi za rano otkrivanje raka vrata maternice,otkriva i premaligne lezije koje mu prethode.
Mnoge žene nisu nikad napravile Papa test
Velik dio žena koje obole od raka vrata maternice nisu nikad napravile Papa test ili ga nisu napravile u zadnjih 5 godina, a također postoji podatak da svega 1/3 žena provodi redovite ginekološke preglede.
Rizični faktori za obolijevanje od raka vrata maternice
'Rizični faktori su rano stupanje u spolne odnose, česta promjena partnera, promiskuitet, oslabljeni imunološki sustav, HPV infekcije, te prisutnost druge spolne infekcije.
Osim redovitih preventivnih pregleda, važno je izbjegavati pušenje, koristiti kondome koji su dobar način zaštite od spolno prenosivih bolesti, te uzeti u obzir mogućnost cijepljenja', kaže dr. Mihelčić Labura.
