Suvremeni ubrzan život, osim prednosti koje svakodnevicu čine lakšom, skriva i mnogo prijetnji za ono najdragocjenije – naše zdravlje
Moderno životno okruženje postalo je glavni izazov za zdravlje cijelog društva. Sjedilačke navike i provođenje većine vremena pred ekranima, uz izostanak tjelesne aktivnosti, nezdravu prehranu i nedovoljan unos tekućine, prijetnja su pravilnom funkcioniranju organizma svih dobnih skupina. Pandemija koja je utjecala na našu svakodnevicu dodatno je produbila ovaj problem, povećanjem vremena provedenog u zatvorenim prostorima, a što je posebno utjecalo na djecu i roditelje. S nezdravim životnim navikama povezujemo mnogobrojne štetne posljedice na zdravlje, a prekomjerna tjelesna masa i debljina samo su neke od njih.
Debljina je izražen javnozdravstveni problem
Do sada smo se često susretali s negativnim statistikama povezanima sa starijim generacijama, a sudeći prema posljednjim provedenim istraživanjima, postaje jasno kako je debljina izražen javnozdravstveni problem i kod djece mlađe dobi. Činjenica da većina europskih zemalja bilježi zabrinjavajuće podatke o udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom govori sama za sebe.
Istraživanjem „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska (CroCOSI)“, provedenim tijekom 2018./2019. godine, ustanovljena je i dalje visoka učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u školske djece. Čak svako treće ispitano dijete u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Cjelokupni dobiveni rezultati o životnim navikama djece u dobi od 8 godina upućuju na potrebu da kao društvo moramo pronaći način za sustavne promjene.
Podaci iz istraživanja pokazuju da čak 31,7 % djece školske dobi ne doručkuje svako jutro, unatoč spoznaji da je doručak kao prvi obrok u danu vrlo važan u dnevnoj prehrani kako bismo izdržali dnevni ritam i aktivnosti. Također, više od trećine osmogodišnjaka u Hrvatskoj više od tri puta na tjedan pije sokove s dodanim šećerom, bez obzira na to što prevelika konzumacija šećera ima negativne posljedice na zdravlje. Uz to, velik broj djece, čak 79,5 %, ne jede svaki dan povrće, a 66,3 % ne jede svježe voće.
Spavanje je važno za zdravlje djece
Pozitivan utjecaj na rast i razvoj, osim pravilne i kvalitetne prehrane, imaju i dobre usvojene navike spavanja, zbog čega je potrebno da djeca spavaju 9 sati dnevno, kako umor ne bi ometao potrebu za svakodnevnom tjelesnom aktivnošću. Prema rezultatima istraživanja, djeca u Hrvatskoj ostvaruju dostatne količine sna te provode dovoljno vremena u aktivnoj igri tijekom dana, pri čemu ih 90,9 % provede više od jednog sata igrajući se na otvorenom tijekom radnog dana, a vikendom čak i više. S druge strane, 41,2 % osmogodišnjaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80 %, provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći se elektroničkim uređajima.
Kako bi se povećala svijest o rizičnim ponašanjima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti i utjecalo na odrednice zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, a u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo. U sklopu tog programa osmišljeni su mnogobrojni edukativni materijali, među ostalim, i kratkih, jednostavnih 10 pravila za pravilnu prehranu školaraca. Također, mrežna stranica projekta dostupna je svim građanima kako bi bili obaviješteni o dobrim praksama na koje je projekt usmjeren, a sve sa svrhom očuvanja zdravlja i bolje kvalitete života svih građana.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016. do 2022. godine. Cilj je projekta Živjeti zdravo unapređenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
