Gripa ili influenca (jedan je izraz iz grčkog, a drugi iz latinskog jezika) je najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Gripa se pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija
Gripa počinje povišenom temperaturom i glavoboljom
Počinje vrlo naglo povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolovima u mišićima i umorom, a potom se pojavljuju začepljenost nosa, grlobolja i suhi kašalj. Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška. U Hrvatskoj se godišnje prosječno registrira oko 100 tisuća oboljelih.
Kako se influenca prenosi?
Virusi influence lako se prenose kapljičnim putem i dodirom. Zaražena osoba, kašljem ili kihanjem, ali i pri govoru i smijanju izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine. Virusi se mogu prenijeti i preko inficiranih predmeta svakodnevne uporabe. Bolesnik je zarazan jedan ili dva dana prije pojave bolesti te pet do sedam dana nakon pojave prvih simptoma.
Zašto se influenca širi u obliku velikih epidemija?
Gripa se među ljudima prenosi i proširuje vrlo lako i eksplozivno. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja, te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje influence. Zbog stalnih promjena virusa, odnosno neotpornosti čovjeka i vrlo lakog načina prijenosa influenca je kozmopolitska bolest, a epidemije se pojavljuju svake godine u zimskim mjesecima.
Za vrijeme epidemije višestruko poraste broj bolesnika u ordinacijama, registrira se veliki broj bolovanja i izostanaka iz škole, povećava se potrošnja lijekova, posebno antibiotika, a znatno se povećava i broj hospitaliziranih bolesnika.
Kako se influenca liječi?
Osnovno liječenje gripe jest simptomatsko, a označuje mjere za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma ako su jače istaknuti. To uključuje mirovanje, uzimanje veće količine tekućine i lijekove za snižavanje temperature i smirivanje kašlja, a antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije. Uloga vitamina i drugih lijekova u liječenju gripe vrlo je dvojbena.
Jesu li učinkoviti protuvirusni lijekovi i mogu li zamijeniti cijepljenje?
Novi
antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze jesu zanamivir (Relenza)
i oseltamivir (Tamiflu). Ovi se lijekovi moraju primjeniti već na samom
početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma.
Kasnijom primjenom ne postiže se učinak, a kasnije nastale komplikacije
ne mogu se liječiti antivirusnim lijekovima. Antivirusni lijekovi, dakle
ni u kojem slučaju ne mogu biti zamjena za cijepljenje.
Kome se preporučuje cijepljenje protiv influence?
Cijepljenje je najvažniji i nenadomjestiv postupak za sprječavanje gripe. Cijepljenje se provodi mrtvim cjepivom, a osim rizičnih skupina preporučljivo je cijepiti i djecu te svo ostalo pučanstvo. Cijepljenjem se izbjegava izostanak s posla ili iz škole, odnosno jednotjedno ležanje u krevetu. No, najvažnije je da se cijepljenjem otklanjaju ozbiljne komplikacije bolesti.
Je li cjepivo protiv influence sigurno?
Kontraindikacija za primjenu cjepiva jest samo preosjetljivost na jaja jer se ona koriste u proizvodnji cjepiva. Koristi se kombinirano trokomponentno cjepivo (dva tipa virusa A i virus B). Cjepivo protiv influence pripada u red najsigurnijih cjepiva uopće, jer sadrži samo dijelove virusa. Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko tjedana ili mjeseci prije pojave epidemije influence. Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti cijepljenje treba ponavljati svake godine.
Prof. dr. sc. Ilija Kuzman, Pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” Zagreb
Više informacija ovdje.
Koji su simptomi bolesti?
Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi svega jedan do tri dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima, osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak teka, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani.
Bolesnik, u pravilu, liježe u krevet (''gripa obara s nogu''). Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 oC, osobito u prva tri dana bolesti, a često je popraćena osjećajem hladnoće (zimica) ili tresavicom. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u djece.
Nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena 4-6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana.
Pojavljuju li se komplikacije i koje su najčešće?
Influenca je teška bolest zbog komplikacija koje se pojavljuju mnogo učestalije nego u drugim prehladama. Komplikacije mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama. Komplikacije su najčešće u dišnom sustavu, osobito upale uha, sinusa i pluća, te pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme.
Upala pluća je česta i teška komplikacija gripe. Česta, jer se pojavljuje u 10 posto bolesnika s influencom, a teška jer je odgovorna za golemu većinu smrtnih slučajeva. Pneumonija uzrokovana samim virusom influence pojavljuje se na početku bolesti, a susreće se poglavito pri pandemijskoj pojavi gripe.
Sekundarna bakterijska pneumonija obično se pojavljuje nakon kliničkog poboljšanja influence, uz ponovni porast temperature i pogoršanje općeg stanja s pojavom produktivnog kašlja. Najvažnije komplikacije izvan dišnog sustava jesu miozitis (upala mišića), zahvaćenost središnjeg živčanog sustava i srčanog mišića.
Koje su najrizičnije skupine za pojavu komplikacija?
Komplikacije se mogu pojaviti i u prethodno zdravih i mladih osoba, no većina komplikacija, osobitio onih najtežih pojavljuje se u tzv. rizičnim skupinama. To su osobe i bolesnici s oslabljenom općom otpornošću i kondicijom te bilo kojim oblikom oštećenja imunološkog sustava.
U rizične skupine pripadaju svi stariji od 65 godina i svi bolesnici koji imaju kronične bolesti pluća (astma, kronični bronhitis) i srca (dekompenzacija, koronarna bolest, srčane griješke), dijabetes, kronične bolesti jetre i bubrega te neurološke i zloćudne bolesti. Rizičnim čimbenicma treba pribrojiti trudnoću i izrazitu gojaznost.