Simpozij je okupio dionike koji se u svom radu svakodnevnom susreću s problematikom teško bolesnog djeteta i palijatvnom skrbi u dječjoj dobi.Raspravljalo o specifičnostima organizacije pedijatrijske palijativne skrbi i prikazana su iskustva susjednih zemalja: Italije, Slovenije, Slovačke i Bosne i Hercegovine.
U Hrvatskom liječničkom domu 7. listopada održan je 2. simpozij o pedijatrijskojpalijativnoj skrbi, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike gđe Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih, te gradonačelnika grada Zagreba. Skup je održan povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, a u čast Prof. dr. sc. Anice Jušić, osnivačice hospicijskog pokreta u Hrvatskoj i počasne predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu medicinu.
Organizatori Simpozija su Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora.
Simpozij je okupio dionike koji se u svom radu svakodnevnom susreću s problematikom teško bolesnog djeteta i palijatvnom skrbi u dječjoj dobi.Raspravljalo o specifičnostima organizacije pedijatrijske palijativne skrbi i prikazana su iskustva susjednih zemalja: Italije, Slovenije, Slovačke i Bosne i Hercegovine.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira na postupke liječenja usmjerene na održavanje kvalitete života bolesnika do smrti, a posebnosti palijativne skrbi za djecu su njen raniji početak pri postavljanju dijagnoze, provođenje palijativnih postupaka paralelno s kurativnom medicinom, nepredvidljivost - djeca mogu doživjeti nekoliko naizgled terminalnih faza, te nemogućnost vremenskog definiranja trajanja kurativnih i palijativnih postupaka. Broj djece kojima prijeti preuranjena smrt je malen u usporedbi s mortalitetom odraslih.
U organizaciji palijativne skrbi za djecu u RH potrebno je slijediti Europske standarde o pedijatrijskoj palijativnpoj skrbi (IMPaCCT ) koji obuhvaćaju :
- Poboljšanje kvalitete života djeteta i obitelji.
- Suradnju obitelji s pedijatrijskim palijativnim programom, uz laku dostupnost i kontinuitet.
- Početak palijativne skrbi već nakon postavljanja dijagnoze.
- Provođenje postupaka palijativne skrbi paralelno s aktivnim liječenjem.
- Mjesto pružanja palijativne skrbi tamo gdje to dijete i obitelj žele – kod kuće, u dnevnoj bolnici, općoj bolnici ili hospiciju.
- Kontinuitet pružanja raznih oblika palijativne skrbi.
- Ispunjavanje fizičkih, psiholoških, socijalnih i duhovnih potreba djeteta i obitelji.
- Osiguranje minimalnog tima koji obuhvaća liječnika, medicinsku sestru, psihologa, socijalnog radnika, duhovnika.
- Stručna pedijatrijska palijativna skrbi mora biti dostupna 24 sata dnevno, 365 dana godišnje.
Na kraju Simpozija, nakon rasprave Okruglog stola, donešena je Zagrebačka deklaracija o palijativnoj skrbi za djecu. Deklaracija ističe da bi se osigurali uvjeti za razvoj palijativne skrbi za djecu u Republici Hrvatskoj neophodna je suradnja Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih,Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,zajednica lokalne samouprave, gradskih vlasti, crkve i udruga kako bi ta skrb bila ujednačena na području cijele Republike Hrvatske.
Potrebno je osigurati da se principi palijativne skrbi uključe u svaku bolnicu/dječju zdravstvenu ustanovu (liberalizacija posjeta djetetu obitelji i prijatelja, manji broj i manja invazivnost dijagnostičkih i terapijskih zahvata, peroralna terapija, kontrola boli ). Razvoj palijativne skrbi za djecu treba ići putem razvoja dnevnih bolnica u mjestu stanovanja bolesnog djeteta, te osiguranjem palijativne skrbi u domu djeteta pomoću multidisciplinarnih mobilnih timova. Potrebna je organizirana mreža pružatelja palijativne skrbi posebno educiranih za rad s djecom, te izobrazba dobrovoljaca u dječjoj palijativnoj skrbi i njena zakonska definicija.
Donošenjem Zagrebačke deklaracije o palijativnoj skrbi za djecu olakšati će se njeno uvođenje na području cijele Hrvatske, budući da krajem ove godine završava Strateški plan za razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014. do 2016. te implementacija palijativne skrbi u sustav zdravstva.
Šokantne posljedice zbog objavljivanja fotografije kćeri na Facebooku.
