Jedan od najsmrtonosnijih oblika raka je rak pluća; godišnje od te bolesti umire oko 1,8 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj njih oko tri tisuće.
Visokoj stopi smrtnosti i niskom petogodišnjem preživljenju pridonosi kasno dijagnosticiranje bolesti i kašnjenje s početkom sistemskog onkološkog liječenja. U Hrvatskoj je petogodišnje preživljenje bolesnika s metastatskim rakom pluća ispod deset posto.
S ciljem da se rak pluća dijagnosticira u što ranijem stadiju bolesti, kada postoji mogućnost kirurškog liječenja, a kako bi se poboljšalo preživljenje i smanjila smrtnost, u Hrvatskoj se od 2020. provodio Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća (NPP).
Kod tisuću osoba utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća
Za vrijeme trogodišnje provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća, u Hrvatskoj je snimanje CT uređajem s niskom dozom zračenja prošlo 22 000 osoba, među kojima je kod njih tisuću utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća.
Daljnjom dijagnostikom potvrđeno je 250 karcinoma, od toga 90 posto karcinoma pluća, a 10 posto drugih sijela. Polovina ih je dijagnosticirana u stadiju operabilnosti, a polovina u stadiju lokalno uznapredovale ili metastatske, odnosno inoperabilne bolesti.
Program probira izglasan je u Saboru za razdoblje od 2020. do 2024. i njime su postavljene smjernice za rano otkrivanje raka pluća u rizičnoj skupini. Screening na rak pluća provodio se u 20-ak radioloških centara, a na pregled su se pozivale osobe od 50. do 75. godine života, pušači ili oni koji su prestali pušiti u posljednjih 15 godina. Pregled im preporučuje obiteljski liječnik, a prema procjeni ide se na daljnju specijalističku obradu.
Naime, kada je u pitanju što ranije otkrivanje raka pluća, velika odgovornost leži na svakom pojedincu (najčešće se radi o pušačima, otprilike 85 do 90 posto karcinoma pluća povezano je s aktivnim ili bivšim pušenjem) te na liječnicima obiteljske medicine koji su u prvom kontaktu s potencijalnim bolesnicima.
Oni moraju dobro poznavati štetne navike svojih pacijenata, u prvome redu pušački staž, kao i obiteljsku predispoziciju za nastanak raka pluća (otprilike u 15 posto slučajeva s rakom pluća pozitivna je obiteljska anamneza).
Svaki pušač bi jednom godišnje trebao snimiti pluća
Iz tog bi razloga sve pojedince sa značajnim pušačkim stažem, a ako još uz to imaju i pozitivnu obiteljsku anamnezu, obiteljski liječnik trebao barem jednom godišnje poslati na RTG snimanje pluća i promisliti treba li ga poslati na CT snimanje.
Dodatnu pozornost morao bi obratiti na pojedince koji, uz značajan pušački staž, imaju i simptome iz respiracijskog trakta (npr. kašalj, bol u prsima, dispneja, iskašljavanje krvi) ili pak simptome koji ukazuju na maligno oboljenje (npr. značajan gubitak težine, vrućica, znojenje). I njih bi trebalo što prije poslati na CT snimanje i dodatnu obradu pulmologu.
Karcinom pluća često nema simptome u ranoj fazi
Naime, rak pluća ranoga stadija potencijalno je izlječiva bolest. Prema podacima Američkog društva za rak, petogodišnje preživljenje raka pluća u tom prvom stadiju iznosi od 68 do 92 posto. Taj prvi stadij znači da je tumor ograničen na pluća te je maksimalne veličine do četiri centimetra.
U drugom stadiju, tumor je već veličine do sedam, ili do pet centimetara ukoliko su ujedno zahvaćeni limfni čvorovi s iste strane prsnog koša gdje je primarni tumor pluća. Ako se tada otkrije, postotak preživjelih u idućih pet godina pada na 53 do 60 posto.
U trećem stadiju zahvaćeni su limfni čvorovi s iste strane pluća, mogu biti zahvaćeni i čvorovi s obje strane prsnog koša te iznad ključne kosti, a tumor može biti bilo koje veličine. Preživljenje tada iznosi 13 do 36 posto.
U četvrtom stadiju preživljava manje od deset posto oboljelih, a bolest je proširena po plućima, tumorske stanice se nalaze u tekućini oko pluća ili srca, ili su prisutne udaljene metastaze u drugim organima (primjerice jetra, kosti, mozak).
Problem je što se u Hrvatskoj većina slučajeva kasno otkriva, u četvrtom stadiju, a tada manje od deset posto oboljelih poživi još pet godina. Bolesnici s karcinomom pluća nemaju simptome sve dok bolest ne uznapreduje, pa je to glavni razlog zašto je bolest teško otkriti u ranijim stadijima.
U slučaju pozitivnog CT nalaza, liječnik obiteljske medicine šalje pacijenta na daljnju pulmološku obradu u jedan od šest specijaliziranih centara, u KBC Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, KB Dubravu ili Opću bolnicu u Zadru. Tu rade vodeći pulmolozi, klinički i torakalni kirurzi te citolozi koje osobama kod kojih se sumnja na rak pluća mogu pružiti najbolju moguću skrb.
Imunoterapija poboljšala preživljenje
Terapijske opcije u liječenju uznapredovalog raka pluća, neovisno radi li se o sitnostaničnom ili nesitnostaničnom, do prije deset godina bile su jako skromne i svodile su se na kemoterapiju.
U posljednjem desetljeću i u svijetu i u Hrvatskoj dogodili su se veliki iskoraci u liječenju metastatskog i lokalno uznapredovalog raka pluća, u prvom redu nesitnostaničnog i to adenokarcinoma.
Prvo se pojavila ciljana terapija, odnosno tzv. pametni lijekovi za one bolesnike kod kojih je molekularnim testiranjem tumorskog tkiva utvrđena neka aktivacijska mutacija, translokacija ili fuzijski gen. U posljednjih pet godina standard u liječenju nesitnostaničnog raka pluća postala je imunoterapija (inhibitori kontrolnih imunoloških točaka) koja se neovisno o statusu proteina PD-L1 aplicira kod svih bolesnika u prvoj ili drugoj liniji sistemskog liječenja metastatskog nesitnostaničnog raka.
Ova terapija je u zadnjih deset godina značajno produljila vrijeme do progresije bolesti, kao i poboljšala ukupno preživljenje.
No, bez obzira na sve nove metode liječenja, konačni učinak na smrtnost nije velik. Uspije se produljiti preživljenje, dvogodišnje ili petogodišnje, u nekim tumorima desetogodišnje, ali ne uspijeva se znatno povećati stopa izlječenja. Zato je upravo rano otkrivanje nužno jer je tada izlječenje vjerojatno i moguće.
Što je to tumorski biljeg CYFRA21-1 i trebam li ga napraviti?
CYFRA21-1 jedan je u nizu tumorskih biljega (markera) koji se koriste u onkologiji. Radi se zapravo o fragmentu proteina koji se zove citokeratin 19. Citokeratini su inače tvari koje su važni strukturni proteini ljudskih stanica. Kao takvi, citokeratini nisu topivi u serumu /krvi, za razliku od njihovih fragmenata koji jesu, tako da se CYFRA21-1 može mjeriti u krvi.
Ono što je zanimljivo za citokeratin 19 (pa time i njegov fragment CYFRA21-1) jest da iako se nalazi u mnogim tkivima u tijelu, naročito se nakuplja u plućima, a osobito kod aktivne maligne bolesti u plućima. Tada posljedično može porasti i koncentracija biljega CYFRA21-1 u krvi.
Navedeni biljeg u pravilu se ne koristi kao metoda otkrivanja raka pluća, no može biti dobar pokazatelj učinkovitosti liječenja ukoliko vrijednosti tijekom terapije padaju te je u toj mjeri koristan tumorski biljeg koji uz slikovnu dijagnostiku liječniku može dati pouzdanu informaciju o aktivnosti same bolesti.
