Oko 40 posto odraslih osoba diljem svijeta pogođeno je osteopenijom – stanjem koje podrazumijeva smanjenje mineralne gustoće kostiju. Ovo je stanje iznimno često, osobito kod žena u postmenopauzi i starijih osoba.
Osteopenija obično ne uzrokuje simptome i razvija se tiho, tijekom vremena. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da imaju ovo stanje sve dok ne dođe do prijeloma ili dok se ne napravi mjerenje gustoće kostiju, koje se najčešće preporučuje zbog rizičnih čimbenika poput dobi ili menopauze.
Zbog toga je osteopenija značajan, ali često nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem.
Kost je dinamično tkivo koje se stalno obnavlja kroz proces koji se naziva pregradnja kostiju. Tijekom tog procesa, stara kost se razgrađuje (resorpcija), a nova kost stvara (formacija).
U ranoj odrasloj dobi taj je proces uravnotežen – količina razgrađene i novostvorene kosti je jednaka. Koštana masa obično doseže svoj vrhunac u srednjim dvadesetima do ranim tridesetima. Nakon tog razdoblja gubitak kosti postupno nadmašuje njezinu obnovu, što s vremenom dovodi do smanjenja gustoće kostiju, piše Science Alert.
Starenje je glavni čimbenik rizika za gubitak koštane mase, no postoji i niz drugih čimbenika koji taj proces mogu ubrzati.
Primjerice, hormonalne promjene, osobito pad razine estrogena nakon menopauze, mogu značajno povećati razgradnju kosti. Estrogen ima zaštitnu ulogu jer usporava prirodan proces gubitka koštane mase.
Procjenjuje se da će svaka druga žena starija od 50 godina doživjeti prijelom uzrokovan krhkošću kostiju.
Na zdravlje kostiju snažno utječe i životni stil. Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost s vremenom mogu oslabiti kosti. Jednako je važna i prehrana – nedovoljan unos kalcija te niske razine vitamina D mogu ograničiti sposobnost tijela da izgradi i održava jake kosti.
Određeni lijekovi, osobito dugotrajna primjena kortikosteroida, kao i bolesti koje utječu na hormone ili apsorpciju hranjivih tvari (poput Crohnove bolesti ili celijakije), dodatno povećavaju rizik.
Zašto je rano otkrivanje važno?
Rano otkrivanje osteopenije ključno je jer omogućuje vama i liječnicima da poduzmete korake koji mogu smanjiti rizik od prijeloma i spriječiti napredovanje osteopenije u osteoporozu – stanje u kojem je gubitak kosti izraženiji, a rizik prijeloma znatno veći.
Mineralna gustoća kostiju najčešće se mjeri DXA (dual-energy X-ray absorptiometry) uređajem, vrstom rendgenskog snimanja s niskom dozom zračenja, koji procjenjuje čvrstoću kostiju. Rezultati se izražavaju kao T-vrijednost, kojom se gustoća kostiju uspoređuje s gustoćom kostiju zdrave mlade odrasle osobe. T-vrijednost između –1,0 i –2,5 upućuje na osteopeniju, dok vrijednosti niže od –2,5 zadovoljavaju dijagnostički kriterij za osteoporozu.
Kako se liječi i kontrolira osteopenija?
Liječenje osteopenije uglavnom je usmjereno na usporavanje ili sprječavanje daljnjeg gubitka koštane mase te smanjenje rizika od prijeloma.
To uključuje promjene životnih navika (poput prestanka pušenja, ograničavanja alkohola i održavanja zdrave tjelesne težine), nutricionističku potporu te, u nekim slučajevima, liječenje lijekovima.
Vježbe s opterećenjem, poput hodanja, plesa ili laganog trčanja, potiču stvaranje kosti jer mehanički opterećuju skelet. Trening snage dodatno jača kosti i mišiće.
Istraživanja pokazuju da je redovita tjelesna aktivnost povezana s boljom mineralnom gustoćom kostiju te može smanjiti rizik od razvoja osteoporoze. Aktivnosti poput Tai Chija poboljšavaju ravnotežu i snagu mišića, čime se smanjuje rizik od padova i prijeloma.
Dovoljan unos kalcija ključan je za očuvanje strukture kostiju, dok vitamin D pomaže učinkovitijoj apsorpciji kalcija.
Namirnice bogate kalcijem uključuju mliječne proizvode, zeleno lisnato povrće i obogaćene prehrambene proizvode. Ako unos prehranom nije dovoljan, mogu se preporučiti i dodaci prehrani.
Ne zahtijeva svaka osoba s osteopenijom terapiju lijekovima. Najčešće se koristi alat za procjenu rizika prijeloma, koji procjenjuje desetogodišnju vjerojatnost prijeloma na temelju dobi, gustoće kostiju, primjene steroida i drugih čimbenika.
Ako je rizik prijeloma visok ili je osoba već doživjela prijelom uzrokovan krhkošću kostiju, liječnik može preporučiti lijekove. To su najčešće antiresorptivni lijekovi, koji usporavaju razgradnju kosti i pomažu u očuvanju koštane mase. Takva terapija češće se koristi kod osteoporoze, ali može biti korisna i kod osoba s osteopenijom koje imaju visok rizik.
Osteopenija kao upozorenje, a ne presuda
Osteopeniju ne treba promatrati samo kao blaži oblik osteoporoze, već kao signal upozorenja i priliku za pravovremenu intervenciju. Prijelaz iz osteopenije u osteoporozu nije neizbježan.
Dokazi pokazuju da rano otkrivanje i ciljane promjene životnog stila mogu očuvati zdravlje kostiju, značajno usporiti njihov gubitak i smanjiti rizik od kasnijeg razvoja osteoporoze. U nekim slučajevima gustoća kostiju može se čak i poboljšati uz odgovarajuće liječenje i promjene životnih navika.
Zdravlje kostiju odraz je svih utjecaja kojima ste bili izloženi tijekom života – vaše prehrane, razine tjelesne aktivnosti i hormonalnih promjena kroz godine.
Održavanje zdravih navika kroz vrijeme ostaje najdjelotvornija strategija za zaštitu snage kostiju.
