Powered by:
Sve je veći broj studija koje pokazuju da osobe koje pate od depresije i anksioznosti imaju osiromašenu crijevnu floru. No, to, čini se, nije ograničeno na psihičke bolesti.
Ono što se događa u našim crijevima ima posredan utjecaj na ono što se događa u našem mozgu pa posljedično i s našim emocijama i mislima. Ovo nije nova teza. Prva istraživanja vezana za to provedena su još početkom 20. stoljeća. U londonskoj bolnici Betlehem Royal liječnik George Porter Phillips posumnjao je da bi melankolija, koju danas poznajemo pod nazivom depresija, mogla uzrok imati u lošem stanju crijeva. Većina njegovih depresivnih pacijenata imala je i ozbiljnu konstipaciju pa im je liječnik u prehrani ukinuo meso te dodao kefir koji je bogat dobrim bakterijama i za koji je bilo poznato da olakšava probavu. Od 18 pacijenata, 11 se potpuno oporavilo.
Iako se već desetljećima tržište dodacima prehrani, više nego znanstvenici, bavi idejom da rješenje za mnoge simptome leži u probavnom traktu, posljednjih godina znanstveni dokazi za to postaju sve vjerodostojniji. Ono što jedemo utječe na crijevnu mikrobiotu, dakle ukupni sastav bakterija u crijevima, a njezin sastav utječe na naše raspoloženje.
Nezdrava crijeva su, međutim, samo jedan od uzroka mentalnih bolesti no taj uzrok nikako ne treba odbaciti. Jedno od najznačajnijih novijih istraživanja koje podržava ovu tezu dolazi iz Japana. Znanstvenici sa Sveučilišta Kyushu uzgojili su miševe u kontroliranim uvjetima bez mikroba u njihovim tijelima. Pokazalo se da ovi miševi imaju više hormona stresa u tijelu, a poznato je da stres uzrokuje upale. Upalni procesi pokretači su mnogih oboljenja. Kad su ovim miševima u crijevnu floru dodane dobre bakterije iz soja Lactobacillus, životinje su pokazivale manje stresnih reakcija.
Promijenite li mikrobiom, promijenit ćete i ponašanje
U drugoj, ovaj putoj kineskoj studiji, miševima je usađen ljudski mikrobiom koji je uzet od teško depresivnih pacijenta. Pokazalo se da su te životinje brže odustajale u zadacima, bile manje motivirane, a kad su stavljene u eksperimentalne boksove, umjesto da istražuju, držale su se rubnih područja. Životinje su manifestirale ono što bi se kod ljudi protumačilo kao letargija, beznađe i depresija. Promijenite li mikrobiom, promijenit ćete i ponašanje, kaže jedan od koautora studije dr. Julio Licinio. Isti taj znanstvenik nedavno je objavio studiju kojom sugerira da je i shizofrenija povezana s osiromašenom crijevnom florom.
Sve je više studija koje to podupiru. Australska studija objavljena ove godine provedena na Tehnološkom sveučilištu u Sidneyu pokazuje da su se mladi muškarci s depresijom, koji su se prethodno loše hranili, nakon prelaska na mediteransku prehranu imali značajno smanjenje simptoma depresije. Osim toga, dokazano je da osobe oboljele od depresije imaju manju raznolikost bakterija u crijevima od zdravih osoba.
Kako se osjećamo može uvelike ovisiti o broju i raznolikosti bakterija u našim crijevima.
Stručnjaci s Harvarda potvrdili su da pretjeran unos šećera koji pridonosi remećenju ravnoteže u crijevima i rastu gljivice candide pridonosi anksioznosti. Osim toga, šećer potiče nastajanje upala u organizmu, a to pokazalo se, također može pogoršati simptome anksioznosti. Sve ovo ne čudi ako znamo da mikroorganizmi u crijevima sudjeluju u sintezi određenih neurotransmitera, imunoloških faktora i hormona koji šalju poruke mozgu direktno ili putem neurona autonomnog živčanog sustava. Osim toga, znanstvena istraživanja se sada proširuju i na daljnje proučavanje takozvane crijevno-moždane osi, budući da se smatra da u njoj sudjeluju ujedno i neurološki, endokrini i imunološki putevi. Zato se sad istražuje, primjerice, može li promjena prehrane te suplementacija odgovarajućim proizvodima s dobrim bakterijama utjecati i na druge bolesti, naizgled nepovezanih s probavom, popu primjerice Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i hormonalno uvjetovanih bolesti.
Uzimanje dobrih bakterija može pomoći i oboljelima od multipleskleroze
Anegdotalni dokazi već postoje. Mnogo je osoba koje kontroliraju simptome multiple skleroze specifičnim načinima prehrane, od koji je jedna, primjerice, dijeta Swank kojom se kontrolira unos masti i procesiranih sastojaka. Studija objavljenja u prestižnom znanstvenom časopisu Nature 2016. godine pokazuje da dodavanje proizvoda s dobrim bakterijama prehrani može biti blagotvorno za oboljele od multiple skleroze.
Sva ova otkrića mogla bi nas odvesti na početnu poziciju na kojoj moramo popraviti temelje svog zdravlja. Čini se da ni jedno medicinsko otkriće ni napredak nije toliko učinkovit kao osnovna briga za zdravlje koja podrazumijeva pomnu brigu što unosimo u organizam. Porast učestalosti zdravstvenih pošasti modernog doba koreliraju s pretjeranom dostupnošću procesirane hrane s visokom razinom štetnih sastojaka koji dugoročno remete ravnotežu u svim organskim sustavima. Iako proizvodi koji sadrže dobre bakterije mogu biti od velike pomoći, bez vođenja računa o prehrani i unošenju balansiranih, živih i cjelovitih namirnica i obroka, zdravlje će i dalje patiti. Budućnost medicine je stoga, čini se, u nutricionističkim intervencijama koje će biti nužno kombinirati s lijekovima.
Zdravlje počinje s dobrom probavom, a prvi korak je povećati broj dobih bakterija u našim crijevima. Prolife dodatci prehrani koji sadrže dobre bakterije već su 20 godina na tržištu. Dostupni su u različitim oblicima za sva razdoblja života kada radi neravnoteže crijevne mikroflore može biti korisno povećati broj dobrih bakterija u probavnom sustavu. Izaberi Prolife!
