Krv u mokraći može se pojaviti zbog bezazlenih i prolaznih razloga, ali i kao prvi znak ozbiljne bolesti. Najvažnije je znati da količina krvi, njezina boja i činjenica da se pojavila samo jednom ne govore pouzdano koliko je uzrok ozbiljan. Zato krv u mokraći ne treba ignorirati, čak niti kada nema boli ili spontano sama prestane.
Krv u mokraći (stručno hematurija), simptom je koji većinu ljudi prestraši, zbog čega vrlo često završavaju na pregledu u hitnim službama. Mokraća može biti blago ružičasta, crvena ili tamnosmeđa, mogu se pojaviti i ugrušci, a ponekad izgleda potpuno normalno pa se krv otkrije tek laboratorijskom analizom.
Može li krv u mokraći biti bezazlena? Može. Ali to ne možemo znati samo po izgledu. Upravo zato vrijedi jednostavno pravilo: krv u mokraći nije dijagnoza, nego znak neke druge bolesti čiji uzrok tek treba pronaći.
Vidljiva i nevidljiva krv u mokraći
Razlikujemo dvije osnovne vrste hematurije.
Makrohematurija znači da krv vidimo golim okom. Mokraća može biti jedva ružičasta, izrazito crvena ili boje crnog čaja, a mogu se pojaviti i krvni ugrušci. Dovoljna je vrlo mala količina krvi da promijeni boju mokraće pa dramatičan izgled ne mora nužno značiti i velik gubitak krvi. Ipak, svaka vidljiva krv u mokraći zahtijeva liječnički pregled.
Mikrohematurija nije vidljiva golim okom, nego se otkriva pregledom sedimenta mokraće pod mikroskopom. Pozitivan nalaz krvi na testnoj trakici sam po sebi još nije dovoljan za postavljanje dijagnoze jer trakica može reagirati i u nekim drugim situacijama. Nalaz je zato potrebno potvrditi mikroskopskim pregledom pravilno uzetog uzorka mokraće.
Prema aktualnim smjernicama, mikrohematurija se definira nalazom od najmanje tri eritrocita u vidnom polju mikroskopa. Daljnja obrada prilagođava se dobi, simptomima i čimbenicima rizika pojedine osobe.
Može li crvena mokraća biti nešto drugo, a ne krv?
Može. Cikla, kupine, rabarbara, neke prehrambene boje i pojedini lijekovi mogu promijeniti boju mokraće. Menstrualna krv također može kontaminirati uzorak.
Ipak, nije dobro odmah zaključiti: „To je sigurno od cikle.“ Ako nismo sigurni zbog čega je mokraća promijenila boju, najjednostavnije je napraviti pregled mokraće.
Koji su najčešći uzroci krvi u mokraći?
Krv može dolaziti iz bilo kojeg dijela mokraćnog sustava – bubrega, mokraćovoda, mokraćnog mjehura, prostate ili mokraćne cijevi.
Česti uzroci uključuju:
· infekciju mokraćnog sustava
· mokraćne kamence
· dobroćudno povećanje prostate
· ozljedu mokraćnog sustava
· težak i dugotrajan fizički napor
· bolesti bubrega
· neke lijekove i poremećaje zgrušavanja krvi
· tumore bubrega, mokraćovoda, mokraćnog mjehura ili prostate.
Krv u mokraći može se pojaviti i nakon intenzivne ili dugotrajne tjelesne aktivnosti, osobito nakon maratona i trčanja na duge staze. Tada govorimo o hematuriji izazvanoj fizičkim naporom, koja je najčešće prolazna i nestaje nakon odmora. Smatra se da njezinu nastanku mogu pridonijeti dehidracija, ponavljani mehanički podražaji mokraćnog mjehura tijekom trčanja te privremene promjene u protoku krvi kroz bubrege.
Ipak, ni u toj situaciji krv ne treba automatski pripisati naporu. Ako ne nestane nakon odmora, ponavlja se, vidljiva je golim okom ili osoba ima dodatne simptome i čimbenike rizika, potrebno je provesti liječničku obradu. Podatak da je netko trčao maraton ne isključuje druge moguće uzroke heamturije.
Kod infekcije se uz krv najčešće pojavljuju pečenje pri mokrenju, učestalo i hitno mokrenje, neugodan miris mokraće ili bol u donjem dijelu trbuha. Kamenac je često praćen snažnom, grčevitom boli u slabini koja se može širiti prema preponi, mučninom i nemirom.
No simptomi nisu uvijek tipični. Infekcija može postojati bez tipičnog pečenja, a ozbiljniji uzrok bez ikakve boli. Zato se uzrok ne može pouzdano odrediti samo prema popratnim tegobama.
Zašto treba posebnu pažnju obratiti na bezbolnu hematuriju?
Ljudi će brže reagirati kada ih nešto boli. Ako krv ne boli i nestane nakon jednog ili dva mokrenja, lako je zaključiti da je problem prošao. Upravo je to jedna od najčešćih i potencijalno najopasnijih pogrešaka.
Bezbolna, vidljiva krv u mokraći može biti prvi, a ponekad i jedini znak tumora mokraćnog sustava, osobito mokraćnog mjehura. To ne znači da svaka osoba koja vidi krv ima zloćudnu bolest. Znači samo da ozbiljan uzrok treba pravodobno isključiti.
Tumor može povremeno krvariti, a zatim tjednima ili mjesecima ne stvarati nikakve simptome. Upravo zbog toga nestanak krvi ne dokazuje da je nestao i njezin uzrok.
Tko ima veći rizik?
Detaljnija urološka obrada osobito je važna kod osoba starije životne dobi, pušača i bivših pušača (pušači koji su prekinuli s pušenjem u riziku su još narednih 20 godina), osoba koje su profesionalno bile izložene određenim kemikalijama (boje i lakovi) te onih koje su ranije liječene zračenjem u području zdjelice ili nekim citostaticima.
Važni su i trajanje hematurije, količina eritrocita u mokraći, ponavljanje krvarenja, raniji urološki nalazi te pojava krvi bez simptoma infekcije.
Iako je učestalost tumora manja u mladih osoba bez čimbenika rizika, ni kod njih nalaz ne treba automatski proglasiti bezazlenim. Obrada se ne provodi jednako kod svih, nego se prilagođava procijenjenom riziku.
Što ako osoba uzima lijekove za razrjeđivanje krvi?
Antikoagulansi mogu pojačati krvarenje, ponekad i biti jedini uzrok krvarenju što je relativno rijetkost. Pojednostavljeno rečeno, lijek može učiniti krvarenje vidljivijim, ali najčešće je izvor krvarenja ipak kamenac, upala, povećana prostata ili tumor.
Zato se krv u mokraći ne smije automatski pripisati lijekovima za razrjeđivanje krvi. Takve lijekove ne treba samostalno prekidati, nego se treba javiti liječniku i provesti potrebnu obradu.
Kako izgleda urološka obrada?
U urologiji vrijedi važno pravilo: svaku neobjašnjenu hematuriju, osobito vidljivu i bezbolnu krv u mokraći, treba smatrati mogućim tumorom urotela sve dok se dijagnostičkim pretragama ne dokaže drukčije. To ne znači da je svaki takav nalaz zloćudna bolest, nego da mogućnost tumora ne smijemo odbaciti bez potpune i pravilno provedene obrade.
Osnovna urološka obrada vidljive hematurije obuhvaća:
· pregled sedimenta urina
· citološku analizu urina
· MSCT urografiju
· cistoskopiju.
Te se pretrage međusobno nadopunjuju i jedna ne može automatski zamijeniti drugu.
Sediment urina potvrđuje prisutnost eritrocita te može pružiti dodatne informacije o mogućem izvoru krvarenja. Citološkom analizom urina traže se zloćudno promijenjene stanice u mokraći. MSCT urografija omogućuje detaljan prikaz bubrega, mokraćovoda i ostalih struktura mokraćnog sustava, dok cistoskopija omogućuje izravan pregled mokraćne cijevi i unutrašnjosti mokraćnog mjehura.
Važno je naglasiti da uredan nalaz jedne pretrage ne znači nužno da ostale nisu potrebne. Uredna MSCT urografija ne može u potpunosti isključiti promjenu u mokraćnom mjehuru i ne isključuje potrebu za cistoskopijom. Jednako tako, uredna cistoskopija ne može isključiti promjene u bubrezima i mokraćovodima.
Svaka od navedenih pretraga promatra drugi dio problema. Tek njihovim kombiniranjem možemo pregledati mokraćni sustav kao cjelinu i s dovoljnom sigurnošću utvrditi odakle krv potječe, i gdje je i dali postoji patologija.
Obrada započinje razgovorom i kliničkim pregledom. Liječniku je važno reći kada se krv pojavila, je li bila prisutna tijekom cijelog mokrenja, postoje li ugrušci, bol, temperatura, pečenje ili učestalo mokrenje te koje lijekove osoba uzima.
Ako se krv pojavila uz dokazanu urinarnu infekciju, infekciju treba liječiti, ali nakon terapije treba ponoviti pregled mokraće kako bi se potvrdilo da je krv doista nestala. Osobito kod žena nije dobro svaku hematuriju bez provedene kontrole pripisati „još jednoj upali mjehura“.
Kod mikroskopske hematurije opseg obrade ipak se individualno prilagođava dobi, simptomima i čimbenicima rizika. Time se ozbiljna bolest ne zanemaruje, ali se istodobno izbjegava nepotrebno izlaganje zračenju kod osoba vrlo niskog rizika.
Kada se treba javiti odmah?
Hitnu liječničku pomoć treba potražiti ako se pojavljuju:
· veća količina krvi ili brojni ugrušci
· nemogućnost mokrenja unatoč punom i bolnom mjehuru
· jaka bol u leđima ili donjem dijelu trbuha
· temperatura, zimica, izrazita slabost ili povraćanje
· krvarenje nakon ozljede
· omaglica, bljedilo ili osjećaj da ćete se onesvijestiti.
Ugrušci mogu začepiti izlaz iz mokraćnog mjehura i izazvati retenciju mokraće, odnosno nemogućnost mokrenja, što zahtijeva hitno zbrinjavanje.
Dakle, može li krv u mokraći biti bezazlena?
Može biti posljedica dugotrajnog fizičkog napora, infekcije ili nekog drugog dobroćudnog stanja. Međutim, „bezazlena hematurija“ može se tako nazvati tek nakon što smo utvrdili njezin uzrok ili isključili ozbiljnu bolest, nikako prije pregleda.
Najvažnija poruka nije da se treba prepasti svake kapi krvi, nego da je ne treba ignorirati. Krv u mokraći ne znači automatski rak, ali može biti upozorenje koje nam pruža priliku da bolest otkrijemo na vrijeme.
Ako ste krv vidjeli samo jednom, pregled je i dalje potreban. Ako nije bilo boli, pregled je i dalje potreban. Ako je krv prestala, pregled je i dalje potreban. U urologiji upravo simptom koji se povukao ponekad predstavlja najvažniji trag koji ne smijemo izgubiti.
Tekst je napisala dr. sc. Iva Kožul Salihagić, specijalistica urologije i subspecijalistica urodinamike i neurourologije u Poliklinici Rotim.
