Studeni je ponovno stigao, a s njim i brkovi! No iza tog naizgled zabavnog običaja krije se ozbiljna priča o muškom zdravlju, bolestima o kojima se nerado govori i preventivnim pregledima koji mogu spasiti život.
Evo nam još jednog studenoga! Mjeseca u kojem muškarci diljem svijeta puštaju brkove, a oni koji ih već imaju ponosno ih pokazuju. Neki iz zabave, neki iz solidarnosti, neki zato što im dobro stoje, a neki možda ni sami ne znaju zašto.
No jeste li se ikada zapitali zašto baš brkovi? Zašto baš studeni? I kakve veze dlake iznad gornje usne imaju s prostatom, testisima i mentalnim zdravljem muškaraca? Odgovor nas vodi u Australiju, u jedan pub, do dvojice prijatelja i jedne sasvim obične pive. Sve je počelo s dva prijatelja, jednom pivom i pomalo ludom idejom
Godina je 2003. Mjesto radnje Melbourne, Australija. Dvojica prijatelja, Travis Garone i Luke Slattery, sjede u pubu i razgovaraju o modnim trendovima koji se neprestano vraćaju. U jednom trenutku pitaju se zašto su brkovi, nekada nezaobilazan modni dodatak, gotovo potpuno nestali s muških lica.
I tako se rađa ideja: hajdemo vratiti brkove u modu! Uspjeli su nagovoriti još 28 prijatelja da im se pridruže. Njih tridesetorica odlučila su tijekom studenoga pustiti brkove.
Nitko tada nije mogao ni zamisliti da će jedna šala uz pivo prerasti u globalni pokret posvećen zdravlju muškaraca. Već sljedeće godine odlučili su cijeloj priči dati ozbiljniji smisao. Brkovi su postali povod za razgovor o raku prostate, bolesti o kojoj se tada, kao i danas, često premalo govorilo. Tako je nastao Movember, naziv nastao spajanjem australskog izraza mo, skraćenice za moustache (brkovi), i engleske riječi November (studeni).
A zašto baš studeni? Zato što je upravo u tom mjesecu održan prvi izazov. Studeni nije odabran zbog nekog posebnog medicinskog razloga, nego je postao tradicija koja se proširila svijetom.
Danas, 23 godine poslije, Movember je jedan od najpoznatijih svjetskih pokreta za muško zdravlje. Od početnih 30 sudionika prerastao je u zajednicu kojoj su se tijekom godina pridružili milijuni ljudi, a zaklada je financirala više od 1.300 projekata posvećenih muškom zdravlju. Movember je prerastao granice Australije i proširio se diljem svijeta, pa tako i Hrvatske, gdje muškarci tijekom studenoga puštaju brkove i sudjeluju u podizanju svijesti o muškom zdravlju.
Ali ono što je najvažnije nije koliko je brkova naraslo, nego koliko je razgovora započeto, koliko je muškaraca potaknuto na pregled i koliko je života zahvaljujući tome možda spašeno.
Brkovi su odlični. Ali što ćemo s prostatom?
Movember danas u središte pozornosti stavlja tri velika javnozdravstvena problema: rak prostate, rak testisa te mentalno zdravlje muškaraca i prevenciju samoubojstava.
Kao urologinja, svakodnevno susrećem muškarce koji na pregled dolaze tek kada tegobe postanu toliko izražene da ih više ne mogu ignorirati. Razlozi odgađanja gotovo su uvijek slični:
„Ma nije to ništa.”
„To je normalno za moje godine.”
„Proći će samo od sebe.”
„Ne boli me ništa.”
A upravo je posljednja rečenica jedna od najopasnijih zabluda. Odsutnost boli ne znači i odsutnost bolesti.
Rak prostate u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje nikakve simptome. Muškarac se može osjećati potpuno zdravo, normalno mokriti, nemati nikakvih bolova, a bolest ipak može biti prisutna. Zato preventivni pregled ne služi samo tome da pronađemo uzrok postojećih tegoba, nego i da bolest otkrijemo prije nego što počne stvarati probleme.
Kada muškarac treba prvi put otići na preventivni urološki pregled?
Svim muškarcima nakon 50. godine savjetuje se redoviti preventivni urološki pregled, u pravilu jednom godišnje, čak i kada nemaju nikakvih tegoba. Muškarci s pozitivnom obiteljskom anamnezom raka prostate, osobito ako su od te bolesti bolovali otac ili brat, trebaju započeti s preventivnim kontrolama ranije, već od 45. godine. Važno je naglasiti da je godišnji preventivni pregled preporuka za odgovornu brigu o muškom zdravlju. Ne morate imati tegobe da biste imali razlog za preventivni pregled. Upravo je to smisao prevencije!
Jedna od najvažnijih pretraga u ranom otkrivanju raka prostate je PSA, odnosno prostata-specifični antigen, koji se određuje jednostavnom analizom krvi.
Međutim, PSA nije dijagnoza raka. Povišena vrijednost PSA ne znači automatski da muškarac ima rak prostate. PSA može biti povišen i zbog dobroćudnog povećanja prostate, upale ili drugih razloga. S druge strane, uredna vrijednost PSA ne isključuje rak sa stopostotnom sigurnošću. Zato se nalaz PSA uvijek tumači u kontekstu dobi, veličine prostate, prethodnih vrijednosti PSA, obiteljske anamneze, digitorektalnog pregleda i drugih kliničkih podataka.
PSA nije broj koji treba samostalno tumačiti uz pomoć interneta. PSA nije ocjena iz muškosti. To je nalaz koji treba pravilno protumačiti. Slobodno ga dođite pokazati urologu!
Koje simptome muškarci nikako ne bi smjeli ignorirati?
Iako rak prostate u početku najčešće nema simptoma, postoje brojne urološke tegobe zbog kojih bi se svaki muškarac trebao javiti liječniku.
Obratite pozornost na sljedeće simptome:
- Slab ili isprekidan mlaz mokraće.
- Otežan početak mokrenja i čekanje da mokraća krene.
- Napinjanje tijekom mokrenja.
- Osjećaj nepotpunog pražnjenja mokraćnog mjehura.
- Učestalo mokrenje danju i/ili noću.
- Iznenadna, neodgodiva potreba za mokrenjem (hitnost).
- Pečenje ili bol pri mokrenju.
- Krv u mokraći, čak i ako se pojavila samo jednom i bez boli.
- Bol ili oteklina testisa.
- Novonastala kvržica ili promjena veličine testisa.
- Ponavljajuća bol u donjem dijelu trbuha, zdjelici ili međici.
- Trajne ili ponavljajuće smetnje erekcije.
Naravno, svaki od ovih simptoma ne znači da muškarac ima rak. Većina smetnji mokrenja posljedica je drugih, često dobroćudnih bolesti, poput povećanja prostate, infekcija ili poremećaja funkcije mokraćnog mjehura. Ali to nije razlog da se simptomi ignoriraju.
Posebno želim naglasiti da krv u mokraći nikada ne treba pripisati nečemu bezazlenom bez odgovarajuće medicinske obrade. Ona može biti znak različitih bolesti, uključujući i tumor mokraćnog sustava.
I još nešto: iznenadna nemogućnost mokrenja zahtijeva hitan pregled, baš kao i nagla, jaka bol u testisu, koja može upućivati na torziju testisa. U takvim situacijama ne čeka se jutro, kraj utakmice ili slobodan termin sljedećeg tjedna.
Mladi muškarci, ne zaboravite na svoje testise!
Kada govorimo o muškom zdravlju, često se sva pozornost usmjeri na prostatu. No postoji još jedan organ koji zaslužuje pažnju, i to osobito kod mlađih muškaraca: testisi!
Za razliku od raka prostate, koji je pretežno bolest starije životne dobi, rak testisa najčešće se pojavljuje kod mladih muškaraca, osobito između 15. i 35. godine. Dobra je vijest da je rak testisa jedan od najizlječivijih zloćudnih tumora, osobito kada se otkrije pravodobno. Zato muškarcima savjetujem da upoznaju vlastite testise i obrate pozornost na eventualne promjene.
Praktičan način za to jest povremeni samopregled, primjerice jednom mjesečno nakon toplog tuširanja, kada je koža mošnje opuštena. Svaki testis treba nježno pregledati između prstiju i obratiti pozornost na novonastale kvržice, promjenu veličine, oblika ili tvrdoće te osjećaj težine u mošnji. Važno je znati da tumor testisa često ne boli.
Samopregled nije zamjena za liječnički pregled, niti je dokazano da rutinski samopregled svih muškaraca smanjuje smrtnost od raka testisa, ali poznavanje vlastitog tijela može pomoći da se promjena na vrijeme primijeti.
I zato, dragi muškarci, ako već redovito provjeravate tlak u gumama, razinu ulja i stanje motora, odvojite malo pozornosti i za vlastite testise. Vaša 'jaja' nemaju lampicu za servis. Morate ih sami provjeriti!
Michael R. Gault
Mentalno zdravlje: Ono o čemu muškarci najteže govore
Movember nije samo priča o prostati i testisima. Jednako važan dio kampanje posvećen je mentalnom zdravlju muškaraca i prevenciji samoubojstava. Prema globalnim procjenama, muškarci čine približno dvije trećine, odnosno oko 70 posto osoba koje umiru od samoubojstva, a u mnogim zemljama njihov je udio i veći. Iza tih brojki kriju se stvarni ljudi, obitelji i životne priče. Muškarci su često odgajani uz poruke da moraju biti jaki, izdržljivi, samostalni i da ne smiju pokazivati slabost.
„Muškarci ne plaču.”
„Stisni zube.”
„Proći će.”
No depresija, tjeskoba, usamljenost i psihička iscrpljenost nisu znak slabosti. To su stanja koja zaslužuju jednaku pozornost kao i bilo koja tjelesna bolest. Ponekad je najvažnije pitanje koje možemo postaviti muškarcu jednostavno: „Kako si? Ali stvarno, kako si?” A jednako je važno imati strpljenja saslušati odgovor.
Potražiti psihološku ili psihijatrijsku pomoć nije znak slabosti. Naprotiv, to je odgovoran korak prema vlastitom zdravlju. Jer muško zdravlje ne završava ispod pojasa. Ono uključuje i ono što se događa u glavi, mislima i osjećajima.
Nemojte da vam puštanje brkova bude jedino što ste napravili za sebe!
Vratimo se na trenutak onoj dvojici prijatelja iz Melbournea. Vjerojatno nisu ni slutili da će njihova ideja, nastala uz pivo i razgovor o modi, 23 godine poslije poticati milijune ljudi da otvoreno govore o zdravlju.
Brkovi su postali simbol, ali nikada nisu bili cilj sami sebi. Njihova je svrha privući pozornost, potaknuti razgovor, razbiti nelagodu i podsjetiti muškarce da briga o zdravlju nije slabost, nego odgovornost prema sebi i ljudima koje vole.
Zato ovoga studenoga slobodno pustite brkove. Neka budu veliki, mali, uredni, čupavi, tanki ili raskošni.
Ali učinite i nešto više: Ako ste navršili 50 godina, dogovorite preventivni urološki pregled. Ako imate pozitivnu obiteljsku anamnezu raka prostate, počnite ranije, već od 45. godine. Obratite pozornost na simptome koje možda već mjesecima ili godinama ignorirate. Ako ste mlađi, upoznajte svoje testise i nemojte zanemarivati promjene. Pitajte prijatelja kako je. I nemojte čekati da vas nešto zaboli kako biste počeli brinuti o sebi.
Jer na kraju, brkovi će možda nestati već prvoga prosinca. Ali zdravlje bi vam trebalo trajati mnogo dulje.
