Ljudi se oduvijek bore s raznim virusima i parazitima koji izazivaju globalne epidemije poput kuge ili španjolske gripe. Početkom 21. stoljeća i s porastom globalizacije suočili smo se čak nekoliko epidemija poput virusa ebole, ptičje gripe, zika virusa. Čini se da se te bolesti izazvane virusima pojavljuju niotkuda i brzo se šire, a činjenica je da su im primarni domaćini životinje s kojih prelaze na ljude.
Osnovna zadaća virusa je razmnožavanje. Međutim, za razliku od bakterija, virusi ne mogu preživjeti samostalno, odnosno njima je za razmnožavanje potreban odgovarajući domaćin. Kada virus napadne ljudski organizam, on uđe u neke stanice i zavlada njima, navodeći stanice domaćina da proizvode tvari koje su im potrebne za razmnožavanje. Stanice domaćini na kraju u tom procesu budu uništene. Polio, AIDS te obična prehlada, neka su od virusnih oboljenja, piše Pliva.hr.
"Krpelj se može opisati kao prirodna zarazna šprica"
Jedna od stalno prisutnih životinja koja vrlo uspješno prenosi zarazu na čovjeka, ponekad i sa smrtnim ishodom je krpelj. Kako piše The Guardian, krpelj bi se mogao opisati kao prirodna zarazna šprica, prije svega zbog svojih promiskuitetnih prehrambenih navika ...pušači završavaju svoju priču puno ranije nego bi trebali. Saznaj kako se riješiti navike i neka ovo bude prvi dan tvog boljeg života..
Većina krpelja prolazi kroz tri stadija razvoja i hrane se različitim domaćinima u svakoj fazi te istodobno skupljaju mikroorganizme koje nose u svojoj krvi. Također su jedna od najraširenijih vrsta na Zemlji i prisutni su na svim kontinentima, uključujući i Antarktiku. Ova kombinacija sveprisutnosti i prikupljanja patogenih mikroba čine krpelje najopasnijim izvorima zaraze na Zemlji.
Krpelji su dugo bili podcjenjivani kao prijenosnici zaraze te je tek 1975. godine formalno opisana Lyme borelioza, piše Guardian uz napomenu da je danas popis mikroorganizama koji se nalaze unutar krpelja svake godine sve veći kako se otkrivaju i nove vrste krpelja. The Guardian piše da je jedna od možda najstrašnijih bolesti koje krpelji mogu prenijeti Krimsko-kongoanska HV (CCHF) koja je prvi put opisana 1944.g. na Krimu, a 1969.g. u Kongu, zato jer nema dostupnih tretmana liječenja, a stopa smrtnosti može biti čak 40 posto kod zaraženih ljudi.
Visoka smrtnost od CCHF-a čiji je prijenosnik krpelj
"Među svim karantenskim virusnim hemoragijskim vrućicama VHV, najveći rizik od unosa u Republiku Hrvatsku je upravo za CCHF jer je bolest raširena u zemljama regije (Kosovo, Albanija, Grčka, Bugarska). Uobičajeni prijenos je krpeljima Hyalomma, koji su ujedno i rezervoari, ali i vektori virusa. Iako su krpelji Hyalomma rasprostranjeni u Hrvatskoj, do sada nije zabilježen slučaj CCHF-a na našim prostorima.
Brojne domaće i divlje životinje (ovce, koze, goveda), uključujući i ljude su slučajni rezervoari virusa. Infekcija se prenosi ubodom inficiranog krpelja ili direktnim kontaktom s krvlju zaraženih životinja, najčešće pri klanju. Mortalitet je od 9-50 posto. Oporavak je spor, a kronične sekvele do sada nisu zapažene, ali ni dovoljno istraživane u preživjelih. Viši postotak izloženosti infekciji zabilježen je u pojedinim profesijama kao što su: stočari, mesari, zemljoradnici, i naravno zdravstveni radnici zbog nozokomijalnih infekcija", piše Pliva.hr.
Kako ispravno skinuti krpelja s kože?
- Ako si primijetila krpelja koji ti se zalijepio za kožu ili kožu tvog kućnog ljubimca, nemoj ga zalijevati uljem ili vazelinom, niti istjerivati plamenom upaljača. Krpelj se nije zalijepio za tebe da bi se nadisao zraka, nego nasisao krvi.
- Skini ga pincetom koju si dezinficirala alkoholom, tako da zahvatiš krpelja što je moguće bliže uz kožu. Cilj je da ga uhvatiš s glavom, bez drobljenja i povučeš ravno prema gore.
- Ako neki dio ostane pod kožom, ne brini, tijelo će ga odbaciti. Dobro dezinficiraj ugriz alkoholom.
- Ne brini, ako je mjesto uboda malo upaljeno i crveno. Prati nekoliko dana i ako ugrizeno mjesto počinje oticati, ili se crvenilo širi, pogotovo ako se pojavi crveni prsten oko ugriza, odmah se obrati liječniku jer to može biti znak lajmske bolesti, zaraze koju krpelji prenose.
- Kad jednom skineš krpelja, zalijepi ga selotejpom za komad bijeloga papira i zapiši datum kada te je ugrizao. U slučaju da se moraš javiti liječniku, to može biti korisno da se utvrdi vrsta krpelja koji te je ugrizao te utvrdi čime je zaražen.
