U Poliklinici Aviva održan je 13. Avivin Zdravljak, ovoga puta na temu "Je li Vaša štitnjača turbo ili na rezervi?". Na panelu su Avivin stručnjaci i gosti govorili o tome zašto je štitnjača važna za cjelokupni organizam.
U 2023. godini u Hrvatskoj je zabilježeno gotovo 400 000 osoba s dijagnozom bolesti štitnjače, od kojih su 84,3 % žene. O tome kako prepoznati probleme sa štitnjačom i kako se liječe otkrili su prim. dr. sc. Darije Đokić, dr. med., specijalist nuklearne medicine, dr. Ozren Vugrinec, dr. med., specijalist otorinolaringologije, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, dr. Dražen Perica, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije. Gošća koja je ovoga puta podijelila svoje osobno iskustvo problema sa štitnjačom bila je Daniela Trbović, televizijska voditeljica na HRT-u, dok je moderatorica panela bila Edita Misirić Vrkljan, novinarka i urednica, vlasnica portala Lifebuzz.hr.
Za početak, dr. Perica je objasnio zašto je štitnjača toliko važna za naš organizam. "Štitnjača je naš glavni motor - ona upravlja metabolizmom našega tijela. Kada imamo previše hormona i naš metabolizam brže radi onda je riječ o hipertireozi, dok u hipotireozi naša štitnjača sporije radi i imamo spor metabolizam zbog čega dobivamo na tjelesnoj težini."
Dr. Perica nabrojao je da štitnjača i njeni hormoni (trijodtironin -T3 i tiroksin -T4) utječu na:
- Tjelesnu temperaturu
- Rad srca
- Živčani sustav i raspoloženje
- Reproduktivni sustav
- Kosti i mišiće
- Bubrege
- Disanje
- Kretanje
- Šećer i masnoće u krvi.
Osim stanja promjene funkcije štitnjače - hipotireoze i hipertireoze, postoje još i bolesti štitnjače, među kojima su, objasnio je prim. Đokić:
- Obična guša ili struma (povećana štitnjača)
- Kvrgava guša (povećana, ali sa čvorovima)
- Bolest tiroidne autonomije (difuzna autonomija, toksični adenom i multinodozna toksična guša)
- Autoimune bolesti štitnjače (poput Hashimoto bolesti i Gravesove bolesti)
- Tumori štitnjače
- Upale štitnjače
- Netireoidna bolest.
Liječenje bolesti štitnjače, posebno onih teških oblika, zahtijeva multidisciplinarni pristup, pa su osim endokrinologa važni i nuklearni medicinari te kirurzi glave i vrata. "Svaka disfunkcija štitnjače se mora liječiti. Liječenje je uglavnom farmakološko - tabletama (tiroksinom), a nekada i radioaktivnim jodom", rekao je prim. Đokić.
"Lijekovi s tiroksinom funkcioniraju brzo. Da bi se tiroksin stabilizirao i da bismo dobili neku suvislu vrijednost njegove razine u krvi, otprilike treba proći 4 do 6 tjedana. Tek nakon tog perioda, recimo ako smo promijenili dozu ili počeli davati terapiju, možemo vidjeti je li ona napravila ono što smo mi htjeli. Ako se uzima tiroksin od 25 mikrograma pa je TSH visok, onda dižemo dozu na 50 mikrograma. Ali ako je TSH bio prilično visok, a doza od 50 mikrograma nije dosta, možda bi trebali dati dozu od 75 mikrograma. Ipak, to mi ne možemo znati prvih 3 do 4 tjedna. Ako nismo pogodili terapiju, onda nećemo dovoljno ispraviti stanje", objasnio je prim. Đokić. Dodao je da kod nekih pacijenata može proći i nekoliko mjeseci dok se hormoni ne dovedu u ravnotežu koja je potrebna. Budući da je tiroksin hormon koji ljudsko tijelo samo proizvodi, ako ga je potrebno uzimati kao terapiju zbog problema sa štitnjačom, on ne uzrokuje nikakve nuspojave. Bez tiroksina se, napomenuo je prim Đokić, ne može živjeti te prestanak uzimanja tiroksina može dovesti do smrti u roku od nekoliko mjeseci.
Liječenje radioaktivnim jodom uglavnom se primjenjuje kada terapija lijekovima (tireostaticima) nije uspješno regulirala stanje nakon godinu dana. Radioaktivnim jodom se najčešće liječi difuzna hipotireoza i neke vrste karcinoma štitnjače (primjerice toksični adenom), objasnio je prim. Đokić."Čovjek to ne osjeti. Sam radioaktivni jod se akumulira u štitnjači te se izračunava doza i jod iznutra 'skuri' štitnjaču i ona više ne može proizvoditi taj višak", rekao je prim Đokić te je dodao da nema nuspojava.
prim. dr. sc. Darije Đokić, dr. med., specijalist nuklearne medicine
Problem tijekom postavljanja dijagnoze jest to što je štitnjača "veliki imitator". "Nema nikakvog specifičnog simptoma zbog kojeg bi rekli da je to baš simptom od štitnjače", rekao je dr. Perica. Kada je u pitanju dijagnostika, objasnio je da se najčešće koristi ultrazvuk kada postoji kvržica te se vadi krv, odnosno hormoni (THS, fT3, fT4) kada se pojave simptomi.
Dok se nije počeo raditi ultrazvuk na sistematskim pregledima, prim. Đokić je dodao da se nije ni znalo koliko čvorova štitnjače ima u populaciji. Pola žena iznad 50 godina ima čvor na štitnjači, kao i 1/3 muškaraca. Kod onih mlađih od 50, to je 1/3 žena i 1/4 muškaraca. U Hrvatskoj ima 50 000 ljudi s karcinomom štitnjače, a od njih će umrijeti možda 1 svakih nekoliko godina", rekao je prim. Đokić.
"Ultrazvukom se mjeri štitnjača, gledamo prokrvljenost štitnjače - je li povećana (hipertireoza) ili snižena (hipotireoza). Zatim gledamo izgled štitnjače - kakav je parenhim, je li grub, je li hipo ili izoehogen. U slučaju da nađemo čvor, izmjerimo ga i gledamo u koju klasifikaciju čvorova štitnjače pripada. Ako je čvor izuzetno taman, ima nepravilne rubove, veći je od 2,5 cm, onda može biti riječ o malignom čvoru koji treba punktirati", objasnio je dr. Perica, dodajući da je tada riječ o EU-TIRADS klasifikaciji. Postoji još i Bethesda sustav kojim se klasificira citoloških nalaza štitnjače - je li riječ o benignim ili malignim stanicama.
"Čvorove mjerimo svaki put jer je znak maligniteta rast i promjena strukture tok čvora. Ako je primjerice čvor bio 5 mm na prvom pregledu, a na drugom 15 mm, meni je to onda suspektno te taj čvor moram punktirati da vidimo o čemu se radi", rekao je dr. Perica. Napomenuo je da su i dalje važni hormoni. Ako primjerice imate hipertireozu i čvor, morate napraviti skeniranje ili scintigrafiju štitnjače, što je zlatni standard u dijagnostici bolesti štitnjače,
Zbog toga su važni redoviti pregledi i praćenje terapije, posebno ako postoji obiteljska anamneza bolesti štitnjače, kod žena koje su podložnije bolestima štitnjače - posebno u srednjoj do starijoj dobi, kod trudnica i ako postoji autoimuna bolest poput dijabetesa tipa 1, celijakije ili vitiliga, dodao je dr. Perica.
dr. Dražen Perica, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije
Zbog bolesti štitnjače, Daniela Trbović je od 2006. na terapiji tabletama. "Bila sam godinu ili dvije ranije na sistematskom pregledu kod prim. Đokića i otkrila sam da imam povećanu štitnjaču (guša ili struma) sa čvorićima te mi je sugerirana terapija", rekla je Daniela. Ali taj je problem ignorirala jer je bila mlada i zdrava te simptome poput lupanja srca, akni i stresa nije nužno pripisivala štitnjači. No, u jednom trenutku je "eksplodirala" zbog raznih životnih obaveza te je ponovno završila kod endokrinologa i prihvatila terapiju uzimanja hormona štitnjače tiroksina. "Idem na kontrole, pratim čvoriće i živim u skladnom suživotu sa svojom štitnjačom te vjerujem stručnjacima", rekla je.
U najgorim slučajevima, odnosno kada je riječ o karcinomu štitnjače, operacija je neizbježna. "Imamo papilarni karcinom koji je najčešći, folikularni, medularni i anaplastični koji je najgori oblik karcinoma i neizlječiv je", rekao je dr. Vugrinec. Operacija je potrebna slučaju uvećane ili čvoraste štitnjače i kod izraženih kroničnih upala štitnjače te hipertireoze koja ne reagira na dugotrajno konzervativno liječenje, napomenuo je dr. Vugrinec. Dodao je i da kod nekih benignih slučajeva može biti potrebna operacija, primjerice u slučaju guše kada dolazi do problema s gutanjem, cirkulacijom i disanjem te ako ima tendenciju rasta.
Kod tumora štitnjače, dr. Vugrinec je rekao da postoje operacije:
- Totalna tireoidektomija kod malignih slučajeva gdje se odstranjuje cijela štitnjača te je nakon nje potrebna doživotna terapija tiroksinom.
- Lobektomija kojom se uklanja samo jedan režanj štitnjače. Hoće li biti potrebe za uzimanjem terapije ovisi o tome hoće li drugi režanj preuzeti funkciju.
- Može biti potrebna i disekcija vrata tijekom totalne tireoidektomija zbog metastaza limfnih čvorova i vrata.
dr. Ozren Vugrinec, dr. med., specijalist otorinolaringologije, subspecijalist plastične kirurgije glave i i Daniela Trbović, televizijska voditeljica na HRT-u s osobnim iskustvom problema sa štitnjačom
"Riječ je o operacijama pod općom anestezijom koje traju i kod kojih se može oštetiti dosta struktura, bilo nehotice, bilo zbog same bolesti. Postoje opće kirurške komplikacije - krvarenje u kiruršku ranu i infekcija rane (sepsa), te komplikacije vezane uz samu štitnjaču - oštećenje povratnog živca što može dovesti do disfunkcije glasnica i otežanog disanja, kao i oštećenje paratireoidne žlijezde", objasnio je dr. Vugrinec. No, dodao je da su te komplikacije jako rijetke.
Kada su u pitanju promjene životnog stila kojih se potrebno pridržavati zbog problema sa štitnjačom, stručnjaci su napomenuli da je potrebno prestati pušiti, redovito ići na kontrole i pratiti terapiju. Upravo u Poliklinici Aviva djeluje multidisciplinarni tim liječnika koji mogu napraviti cjelovitu obradu pacijenta od precizne dijagnostike, kreiranja individualiziranog plana liječenja, redovitog praćenja do edukacije pacijenata kako bi se osigurala kvaliteta života i pravovremeno reagiranje na moguće komplikacije.
