Obično je zamijećena kvržica kod samopregleda jedan od prvih uočenih simptoma raka dojke, no dio pacijentica će osjetiti drugačije simptome ili neće osjetiti nikakve promjene na grudima te će imati takozvani asimptomatski karcinom dojke.
Moguće je imati rak dojke bez osjetne kvržice, a otprilike jedna od šest osoba s rakom dojke ne prijavljuje prisutnost kvržice prilikom postavljanja dijagnoze. Rak dojke bez kvržice obično pokazuje druge simptome, međutim moguće je dobiti dijagnozu asimptomatskog raka dojke (bez kvržice ili drugih simptoma) ako se otkrije tijekom mamografskog pregleda za rano otkrivanje raka dojke.
Neke vrste raka dojke, uključujući lobularni karcinom i upalni rak dojke, vjerojatnije se pojavljuju bez kvržice. U nastavku pročitajte više o simptomima na koje trebate obratiti pozornost te ćemo također pojasniti koliko dugo možete imati rak dojke, a da to ne znate ili nemate simptome.
Dva najčešća oblika raka dojke kod kojih se ne pojavljuje kvržica
Rak dojke nastaje kada se stanice u tkivu dojke počnu nekontrolirano razmnožavati. One se mogu grupirati, formirati tumor i početi se širiti iz mjesta nastanka. Najčešće mjesto nastanka tumora je u ovojnici kanala koji prenose mlijeko. Ti tumori se nazivaju duktalni karcinomi i čine 70 do 80 % slučajeva raka dojke. Često se otkrivaju tijekom mamografskog pregleda ili kada osoba ili njihov zdravstveni djelatnik osjete kvržicu u dojci. U usporedbi s drugim tipovima, dvije vrste raka dojke vjerojatnije će se pojaviti bez simptoma kvržice, a to su lobularni karcinom i upalni rak dojke, navodi Verywell Health.
Drugi najčešći tip raka dojke je lobularni karcinom koji nastaje u mliječnim žlijezdama i ponaša se drugačije od duktalnog karcinoma. Lobularni karcinom čini oko 10 % slučajeva raka dojke. Ne stvara kvržice, nego uzrokuje zadebljanje tkiva dojke. To zadebljanje čini dojku drugačijom na dodir, ali ne kao kada osjetite kvržicu pod rukom.
Upalni rak dojke čini oko pet posto slučajeva raka dojke. To je rijedak tip duktalnog karcinoma koji može biti posebno agresivan, a obično se ne formiraju kao kvržice i možda neće biti otkriveni mamografskim pregledom. Takvi se karcinomi nazivaju upalnim jer uzrokuju simptome poput crvenila i oticanja zbog toga što blokiraju limfne žile u koži.
Moguće je rak imati godina prije nego što se otkrije
Kao i kod mnogih vrsta raka, osobe često neće znati da imaju rak dojke sve dok ne otkriju kvržicu ili ne započnu razvijati druge simptome. Svi karcinomi se najprije javljaju kao asimptomatski, a nastaju tako maleni da ih nije moguće odmah otkriti. U mnogim slučajevima tumor raste i kvržica postaje dovoljno velika da ju je moguće otkriti redovitim samopregledima. Pretrage poput mamografije, ultrazvuka ili magnetske rezonancije mogu otkriti rak dojke prije nego se pojavi kvržica ili drugi simptomi te su zato redovni pregledi dobar oblik prevencije.
Bol ili kvržica u pazuhu također mogu biti simptom karcinoma dojke
Moguće je imati rak dojke, a da to ne znate nekoliko godina, ovisno o brzini kojom se počinje razvijati, rasti i širiti. Svake godine se u Sjedinjenim Američkim Državama dijagnosticira gotovo 288 tisuća novih slučajeva raka dojke. Više od polovine tih karcinoma otkrivena je prije nego što se prošire izvan dojke, a oko 50 tisuća slučajeva otkriveno je prije nego što se službeno klasificira kao rak, odnosno u stadiju 0.
U nekim slučajevima rak dojke ne stvara kvržicu koju možete osjetiti. Možda nećete znati da imate rak sve dok ne započnete razvijati druge simptome i prijavite ih liječniku. Prema istraživanju iz 2017. godine, otprilike 17 % slučajeva raka dojke dijagnosticira se bez prisutnosti kvržice. U tim slučajevima se može prvo testirati na druge zdravstvene probleme, što može odgoditi dijagnozu i otežati kasnije liječenje.
Simptomi takvih vrsta karcinoma su nešto drugačiji
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Cancer Epidemiology, oko 83 % osoba s rakom dojke ima kvržicu kada prvi put posjete liječnika. U istraživanju su analizirani simptomi 2300 žena u Ujedinjenom Kraljevstvu kojima je dijagnosticiran rak dojke. Znanstvenici su otkrili da je otprilike jedna od šest žena posjetila liječnika zbog simptoma koji nisu kvržica, a oko 11 % tih simptoma bilo je promjena na dojci, dok pet posto simptoma nije bilo povezano s dojkama. Najčešći zabilježeni simptomi su sljedeći:
- Promjene na bradavici, uključujući povlačenje unutra ili curenje tekućine koja nije mlijeko
- Bol ili svrbež u dojci ili bradavici
- Promjene na koži, uključujući perutanje, crvene točkice, mrlje ili koža koja izgleda poput kore naranče
- Otvorena rana na dojci
- Promjene oblika dojke
- Promjene veličine dojke
- Infekcija u dojci ili znakovi upale - crvenilo i toplina.
Također se javljaju simptomi koji nisu povezani s grudima, a oni uključuju:
- Kvržica u pazuhu
- Bol u pazuhu
- Oteklina ruke
- Kvržica na vratu ili drugi znakovi otečenih limfnih čvorova
- Bol u kostima ili mišićima
- Umor ili slabost
- Gubitak tjelesne težine.
Posljedice odgođene dijagnoze
Rak dojke mnogo je lakše liječiti i ima mnogo veće stope preživljavanja kada se dijagnosticira rano. Stopa preživljavanja od pet godina za rak dojke koji se nije proširio na druge tkiva iznosi 99,1 %. Ta se brojka smanjuje na 86,1 % ako se proširio na druga obližnja tkiva ili limfne čvorove, a ako se proširio na druge organe, stopa preživljavanja od pet godina za rak dojke je 30 %, stoji u istraživanju.
Kada se rak dojke javlja bez kvržice, žene često duže čekaju prije nego što prijave druge simptome liječniku što može rezultirati kasnom dijagnozom. Neki simptomi, posebno kod mlađih osoba ili onih koje doje, mogu se krivo protumačiti. Prema studiji objavljenoj u Cancer Epidemiology, oko 15 % žena sa karcinomom dojke bez kvržice čekalo je više od 90 dana prije nego što su potražile pomoć - dvostruko više nego kod onih s kvržicom. Ljudi koji duže čekaju na točnu dijagnozu raka dojke mogu naštetiti svojoj prognozi. Propuštena ili odgođena dijagnoza raka dojke može zahtijevati agresivniji tretman i lošiju prognozu.
Nema mnogo studija o tome koliko često zdravstveni radnici propuste ili odgode dijagnozu raka dojke u stvarnom svijetu. Neki studije sugeriraju da se pogrešna dijagnoza bilo koje bolesti događa oko pet posto vremena. Osim toga, mamografije propuste otprilike 12 % karcinoma dojke.
