Tijekom velikih vrućina koje mnogi ljudi teško podnose javi se bojazan da će nam vrućina narušiti zdravlje, a među najvećim je strah od srčanog udara. Kad se uzme u obzir da svakih 36 sekundi netko negdje umire od srčanog udara, strah je tim veći. Unatoč napretku znanosti i medicine te svijesti o očuvanju zdravlja, u zapadnom su svijetu bolesti koronarnih arterija odgovorne za najveći broj smrtnih slučajeva
"U mojoj ordinaciji nema razlike je li ljeto ili zima"
"Kao kardiokirurg više se bavim posljedicama srčanog udara nego njegovim uzrocima, ali mogu reći da ljeto nije nimalo rizičnije doba za srčane bolesnike nego zimski uvjeti. I ljeti i zimi treba se držati nekih pravila i provoditi uobičajene zdravstvene kontrole. Za ljeto vrijedi opći savjet - da se pije dosta tekućine i da se ne ide izravno na sunce. U mojem poslu zaista nema nikakve razlike između ljeta i zime niti je više pacijenata", rekao nam je kardiokirurg dr. Željko Sutlić iz KB-a Dubrava.
Ateroskleroza najčešći uzročnik srčanog udara
Najčešći je uzročnik srčanog udara ateroskleroza koja zahvaća koronarne krvne žile, a ne doba godine, pojašnjava. "Ateroskleroza je nakupljanje masnog materijala na unutrašnjim stijenkama arterije koji uzrokuje da njome više ne protječe dovoljno krvi. Ako zahvati koronarne arterije koje opskrbljuju srce može nastupiti srčani udar. Tada odumire dio srčanog mišića zbog prestanka dotoka dovoljno krvi u zahvaćeni dio srčanog mišića. Da se to ne bi dogodilo važno je redovito kontrolirati krvni tlak, pa nije loše ni nabaviti tlakomjer za redovito praćenje tlaka. Treba i redovito kontrolirati šećer, a dijabetičari moraju držati svoju bolest pod kontrolom", ističe dr. Sutlić neke od koraka koje možemo poduzeti u održavanju zdravlja srca.
Mnoga su istraživanja potvrdila da se sa sniženjem previsokog krvnog tlaka naglo smanjuje i rizik od infarkta, jednako kao i s reguliranjem glukoze u krvi. Rizični su faktori i psihički i emocionalni stres udruženi s tjeskobom, pa treba poraditi na tehnikama opuštanja te ih uvesti u svakodnevni raspored. Važno je regulirati tjelesnu težinu i riješiti se suvišnih kilograma, osobito naslaga masnoća na trbuhu i postati aktivniji. Tjelesna neaktivnost slabi kondiciju te pogoduje debljanju i povišenju razina masnoća u krvi. Održavanje optimalne težine uz uravnoteženu prehranu i primjerena fizička aktivnost jako su važni za sprečavanje koronarnih bolesti i održavanje zdravlja srca, ističe dr. Sutlić.
Simptomi
Žene mogu iskusiti sve simptome, ali i samo jedan u slučaju srčanog udara. Iako mogu imati i opisane tipične tegobe, češće opisuju bolove u leđima ili čeljusti, kratak dah, žgaravicu, mučninu ili kronični umor. Stariji i oboljeli od dijabetesa također mogu imati vrlo blage simptome, čak i ako su vrlo blagi trebaju potražiti hitnu liječničku pomoć.
Simptomi mogu biti jako različiti, od samo lagane nelagode u prsima pa do razdiruće boli. Bez obzira na jačinu, zovi Hitnu pomoć osjetiš li nelagodu u grudima - može se osjećati kao lagana bol, pritisak ili stezanje u grudima koje traje dulje od nekoliko minuta, a može i dolaziti u valovima. Reagiraj i osjetiš li nelagodu koja se širi u ramenima, rukama, leđima, zubima i čeljusti. Može biti riječ samo o boli bez nelagode u prsima. Pritisak u prsima može pratiti vrtoglavica i slabost uz osjećaj da ćeš se onesvijestiti i može te obliti hladan znoj.
Mjere opreza
- Ne želiš li ljeti prekinuti vježbanje dogovori se da vježbaš s prijateljima, u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima. Odjeni laganu obuću i odjeću. Stavi kapu i sunčane naočale. Pij dovoljno prije vježbanja tijekom i poslije njega. Također, dok si na odmoru, ne ulazi vrući u more.
- Oprezno i s uređajima za klimatizaciju koje treba namjestiti tako da temperatura u prostoriji u kojoj boraviš većinu remena ne bude 7°C niža od vanjske temperature. Prije izlaska potrebno je postepeno prilagođavanje.
- Dobrobiti mediteranske dijete, poput zaštite od kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti, dokazane su 1950-ih, a nove studije pokazuju da smanjuje nastanak tumora.
- Hodanje u trajanju od 30-ak minuta dnevno, vožnja bicikla umjesto vožnja automobilom ili korištenje stepenica umjesto dizala koraci su za očuvanje zdravlja srca.
- Ljeti ne čekajte da se pojavi osjećaj žeđi nego pijte vodu čiji će ti unos odrediti liječnik. Važno je izbjegavati sokove i napitke s kofeinom. Tekućina ne smije biti hladna.
- Izbjegavajte nikotin, posebno zasoljenu hranu i sol uopće. Jedi svježe voće i povrće svaki dan te izbjegavaj mast, šećer i bijelo brašno te brzu hranu i alkohol.
- Ljeti se preporučuje izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 17 sati. Također, važno je izbjegavanje većih tjelesnih napora i poštivanje potreba tijela za odmorom.
Pročitaj kako možeš liječiti ljetne bolesti grla.
