Glavobolja je razmjerno česta pojava i teško da postoji osoba koja se s njom nije susrela barem nekoliko puta u životu. Uzroci glavobolje su razni, no posljedice su vrlo često iste – glavobolja će svakome od nas pokvariti dan! Koliko ste put namršteni i mrzovoljni obavljali dnevne zadatke jer vas je nesnosna glavobolja ponovno odlučila izmučiti.
Koliko vam je puta ta ista bol u glavi pokvarila izlazak, dugo planiran godišnji odmor ili odlazak u kino. Za razliku od većine drugih bolesti glavobolja može nastati zbog cijelog spektra uzročnika, od obične promjene stila života, naročito kada su u pitanju nagle promjene u prehrani, spavanju i tjelesnima aktivnostima do stresa, traume, infekcija i niza bolesti. Stoga, prije svega doznajte je li vaša glavobolja uzrok neke ozbiljnije bolesti ili samo neugodna posljedica stila života koje je lako riješiti.
Vrste glavobolja
Važno je znati da je najveći broj glavobolja dobroćudan i bezopasan. Takve se glavobolje nazivaju primarnima, a stručnjaci ih dijele u tri kategorije:
- Tenzijska glavobolja je najčešća vrsta glavobolja. Najčešće se pojavljuje povremeno i traje vrlo kratko do pola sata, a karakterizira je tupa, stežuća bol poput pritiska. Tenzijska glavobolja vrlo lako može prerasti u kroničnu glavobolju i to kada se javlja petnaest ili više dana mjesečno. Kronična glavobolja može potrajati i do sedam dana. Iako tijekom njenog trajanja osobi često smetaju svjetlost ili buka tenzijska glavobolja nije praćena mučninom ili povraćanjem, ne pogoršava je fizička aktivnost i uglavnom ne utječe na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Bol, blagog do umjerenog intenziteta, pojavljuje se u području čela, sljepoočnice i zatiljka.
- Drugi tip primarne, dobroćudne glavobolje je migrena. Ona je puno češća kod žena nego kod muškaraca, a za razliku od tenzijske glavobolje, zbog svog intenziteta ona utječe na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Najčešće traje u periodu od četiri sata pa sve do tri dana, a karakterizira je jednostrana, pulsirajuća bol smještena u području oka, sljepoočnice, tjemena ili zatiljka. Za vrijeme trajanja migrene pojavljuju se mučnine i povraćanja, a često ih izazivaju preosjetljivost na svjetlo, zvukove i mirise. Zbog tih simptoma, osoba najčešće mora mirovati u tihom i mračnom prostoru i svakodnevno funkcioniranje je nemoguće ili jako otežano. Nekim se bolesnicima neposredno prije pojave migrene pojavljuju smetnje vida poput bljeskova, izlomljene slike ili čak djelomični gubitak vida, kao i smetnje govora i osjeta, ali ti se simptomi jednako tako spontano i povlače nekoliko minuta prije migrene. Iako benigna migrena je izuzetno neugodna, a osobe koje su joj sklone u svakom trenu moraju biti spremni suprotstaviti joj se nekom od terapijskih metoda.
- Treća u nizu primarnih, dobroćudnih glavobolja je ona uzrokovana prekomjernom uporabom lijekova, a u današnje doba postaje sve veći problem. Može se javiti uslijed prekomjerne uporabe bilo kojeg analgetika, ali najčešće su to kombinirani lijekovi protiv bolova poput paracetamola, kodeina, kofeina i drugih. Ako osoba primijeti da zbog glavobolja sve češće uzima lijekove protiv bolova mora se obavezno javiti liječniku jer je ovaj problem nemoguće riješiti bez pomoći stručnjaka, a moguće je i da je glavobolja uzrokovana ozbiljnom bolesti.
- Kada se glavobolja javlja kao posljedica neke druge bolesti, tada govorimo o sekundarnoj glavobolji. Uzročnici sekundarne glavobolje mogu biti traume, infekcije, krvarenja, tumori, bolesti oka, metabolički procesi ili endokrini poremećaji. Ako, liječnik posumnja na sekundarnu glavobolju uputit će bolesnika na dodatne dijagnostičke pretrage poput CT-a, MR-a, snimanja krvnih žila glave, analizu krvi, pregled oftalmologa, otorinolaringologa, a ponekad i na analizu likvora.
Važno je znati da je najviše dobroćudnih primarnih glavobolja, ali da bol u glavi može biti alarm na ozbiljnu bolest koja može ugroziti život.
Ovo su simptomi zbog kojih se bez odgode morate obratiti liječniku:
- naglo nastala 'najjača glavobolja u životu',
- novonastala glavobolja u osobe starije od 50, 55 godina,
- glavobolja koja postaje češća i intenzivnija u kratkom vremenskom periodu,
- promjena vremenskog obrasca javljanja uobičajenih glavobolja,
- glavobolja praćena groznicom, zakočenom šijom ili gubitkom težine,
- pogoršanje na naprezanje, kihanje, kašljanje, smijanje,
- glavobolja praćena neurološkim znakovima,
- glavobolja praćena promjenom stanja svijesti,
- glavobolja nakon traume ili kod bolesnika s malignim bolestima ili HIV-om,
- kontinuirana jednostrana probadajuća glavobolja, glavobolja koja ne prolazi na analgetike.
Postoje različite vrste lijekova, a jedan djeluje brže od ostalih
Lijekove za migrene je potrebno uzeti čim prije, a koriste se specifični lijekovi – triptani. U dogovoru s liječnikom moguće je smanjiti broj i intenzitet glavobolja, a u tu su svrhu učinkoviti lijekovi za ritam rada srca, lijekovi protiv depresije, lijekovi protiv epilepsije i drugi koji se trebaju svakodnevno koristiti u određenom vremenskom periodu. Važno je napomenuti da se ti lijekovi uzimaju isključivo po preporuci liječnika.
Onima koji eventualno nisu skloni lijekovima važno je napomenuti da se glavobolje uspješno liječe i nefarmakološkim metodama poput akupunkture, akupresure, biofeedbackom, fizikalnom terapijom, masažom te posebnom stimulacijom zatiljnog živca.
Bol je svakodnevna pojava, ne treba je se bojati, ali ju ne treba niti zanemarivati. Analizirajte svoju glavobolju, prepoznajte znakove za uzbunu i nemojte dopustiti da vam glavobolja pokvari još jedan dan.
