Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) obilježio je u srijedu Međunarodni dan starijih osoba sadnjom sitnolisne lipe, čime je simbolično ukazano na važnost poštivanja i doprinosa starijih građana društvu, a u Hrvatskoj je više od 900 tisuća osoba starije do 65 godina.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da Hrvatska danas obilježava trostruki jubilej - UN-ovu Dekadu zdravog starenja, Međunarodni dan starijih osoba i nacionalni Mjesec brige o starijima.
"U Hrvatskoj je više od 24 posto stanovništva, odnosno gotovo svaka četvrta osoba, starija od 65 godina što je više od 900 tisuća građana, a njihov će udio i dalje rasti. To od zdravstvenog sustava zahtijeva ozbiljnu prilagodbu", rekao je Capak.
Ulagati u prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih bolesti
Dodao je kako je nužno razvijati sustav dugotrajne skrbi te ulagati u prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti, koje su najčešće u starijoj dobi.
"Naš cilj je ne samo liječiti posljedice, nego pripremiti ljude za duži životni vijek kako bi što dulje mogli aktivno pridonositi društvu, gospodarstvu i vlastitim obiteljima", rekao je ravnatelj HZJZ Capak.
Voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Ivana Brkić Biloš naglasila je kako starije osobe najviše obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti te kroničnih plućnih oboljenja.
HZJZ provodi nacionalne programe ranog otkrivanja raka
"Naša je zadaća povećati svijest javnosti, osobito u mlađoj dobi, kako bi se čimbenici rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, fizičke neaktivnosti i pretilosti smanjili i time odgodio nastanak bolesti", rekla je Brkić Biloš.
Podsjetila je da HZJZ provodi nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice, pilot-programe za rano otkrivanje raka prostate te pripreme za nacionalni program ranog otkrivanja melanoma.
Voditeljica Odjela za praćenje i analizu zaštite zdravlja starijih osoba Vesna Štefančić Martić upozorila je na prisutnu stigmatizaciju starijih u društvu.
Omogućiti starijima da ostanu uključeni u radne, sportske i intelektualne aktivnosti
"Mnogi građani i nakon 65. godine života ostaju kompetentni i aktivni. Važno je ne gledati na starost samo kroz broj godina, nego kroz kvalitetu i mogućnost doprinosa", rekla je. Naglasila je da društvo mora stvoriti uvjete koji će im omogućiti da ostanu uključeni u radne, sportske i intelektualne aktivnosti.
Ulaganje u zdravlje starijih znači ulaganje u budućnost čitavog društva, poručili su iz HZJZ-a.
Sadnja lipe, koju Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje kao simbol brige za starije, poslužila je kao poruka da briga za starije i promicanje zdravlja trebaju ostati u središtu zdravstvene politike, osobito u našoj zemlji u kojoj je svaka četvrta osoba starija od 65 godina. Sitnolisna lipa posađena je u dvorištu HZJZ-a.
