Pozitivna psihologija istražuje i promovira faktore koji ljude i ljudske zajednice čine sretnim, zadovoljnijim, uspješnim i zdravijim. Istraživanja su potvrdila da su ti faktori: pozitivni stavovi, pozitivne emocije, pozitivna iskustva i spremnost na cjeloživotno učenje za stjecanje socijalnih vještina koja nas mijenjaju na bolje. Načela pozitivne psihologije su popularizirali znanstvenici M. Seligman i M.Csikszentmihalyi
M. Seligman i M.Csikszentmihalyi, brojnim istraživanjima i radovima nastojali su dati odgovor na pitanje kako živjeti zadovoljno i sretno.
Navike sretnih ljudi
Sretni ljudi imaju nešto od čega će živjeti, nešto za što će živjeti i nešto za što će umrijeti. Oni su puni energije, odlučni, kreativni i društveni, te imaju više povjerenja i ljubavi za druge. Češće primjećuju pozitivne osobine drugih nego negativne. Rijetko su neugodni prema drugima, tolerantniji su, veseliji. Vjeruju da je svijet sigurno mjesto, lakše donose odluke i spremniji su pomoći i surađivati s drugima.
U svakoj sreći ima i nesreće
"Ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću: nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se to govori", rekao je Balzac. Dobro je znati da je sreća kada smo pretežno prožeti osjećajem zadovoljstva, ispunjenja, zahvalnosti nasuprot osjećaju nesreće koju je svaki čovjek doživio i osjetio. Treba spomenuti da su mnogi stvaraoci upravo potaknuti nesretnim okolnostima u svojim životima stvorili velika djela.
Poučna priča: "Sreća ili nesreća ?"
- Starac i sin su radili na farmi. Imali su samo jednog konja, koji je jednog dana pobjegao.
- Strašno! – suosjećali su susjedi – Kakva nesreća!
- Sreća? Nesreća? Ah, tko bi znao....- odgovarao bi starac.
- Idući tjedan konj se vratio s planine, a s njim je došlo još pet divljih konja.
- Kakva sreća! – uzviknuli su susjedi.
- Sreća? Nesreća? Tko zna? – odgovorio je starac.
- Sljedećeg dana sin je, pokušavajući pripitomiti konja pao i slomio nogu.
- Kakva nesreća! – rekli su susjedi.
- Sreća? Nesreća? - upitao je starac.
- Počeo je rat, došla je vojska i odvela sve zdrave mladiće. Starčev sin nije im bio od koristi, pa su ga poštedjeli.
- Sreća? Nesreća?
Kako nas oblikuju uvjerenja?
Epikur je govorio da je izvor ljudske nesreće u dvije stvari: u strahu od smrti i u strahu od Boga. I zato je pokušao dokazati da se ni smrti ni Boga ne treba bojati, jer su i Bog i smrt konstrukcija živih ljudi. Osjećaj sreće najčešće ljudi opisuju kao unutrašnje zadovoljstvo, nastaje u okolnostima koje nam pogoduju i koje se slažu s našim stavovima o sreći. Najčešće se osjećaj sreće doživljava kada neka situacija ili okolnost ide u prilog našim vjerovanjima, željama i nadanjima. Naše postojanje i situacije u kojima se nađemo nisu samo povezane s drugima već i s nama samima.
Sreća je pitanje našeg nastojanja i vjerovanja da možemo utjecati na mnoge događaje svojim ponašanjima, izborima, odlukama, dosljednošću. Kada smo premalo uvjereni u svoje vrijednosti, sposobnosti, a više na druge i okolinu u kojoj tražimo uporište, potvrdu naše vrijednosti, očekujemo da nam se značajne stvari "posreće". Ljudi koji nemaju vjere u sebe i vjeru u vrijednost života, lako se prepuštaju sudbini i ne funkcioniraju najbolje što mogu. Ljudi koji vjeruju da nisu dobri, dostojni i vrijedni ljubavi i sreće – sami su se "začarali".
Vjerovanje je dio svakog uspjeha
Uspjeti je nemoguće bez vjerovanja da smo sposobni uspjeti. Nevjerica u vlastitu vrijednost je uglavnom dio slike o sebi koju imamo i gradimo tijekom života, odrastajući. Kako je naša vjerovanje i stvarnost navika koji smo stekli odrastajući, učeći i proživljavajući različita iskustva, dobro je znati da sposobnost stvaranja navika imamo cijeli život. Stoga je učenje i otvorenost za nova iskustva prilika da promijenimo stavove ili vjerovanja, a samim tim i emocije i ponašanja koja nas sprječavaju da živimo sretniji, zdraviji i uspješniji život.
Sreća je prelazna
Sjeti se svaki dan govoriti pozitivne i inspirativne riječi drugim ljudima. Sreća drugih čini i nas sretnima. Kada pozitivno govorimo drugima i sebi stvaramo pozitivno okruženje, stoga svaki dan izgovori tebi važnim osobama riječi poput: vjerujem u tebe, drago mi je da smo zajedno, to si dobro napravio/la, zanima me tvoje mišljenje, hvala, molim. Osim što si spremni reći "da" toliko je važno moći reći i "ne" - kada je to potrebno, jer tako pokazuješ da se brineš i za sebe. S vremenom ćeš otkriti da je sreća i zadovoljstvo prelazno – da si sve sretnija jer si okruženija sa sve više pozitivnih i sretnih ljudi.
Pročitaj kako mediji utječu na naše ponašanje i sreću na portalu Klokanica.hr
