"Brain rot" opisuje kognitivne i emocionalne probleme povezane s provođenjem previše vremena ispred ekrana. Iako "truljenje mozga" ili "intelektualno propadanje" nije klinička dijagnoza, medicinski stručnjaci se slažu da je problem.
Svima nam se čini da je nemoguće skrenuti pogled s ekrana, bilo da koristimo razne društvene mreže ili doomscrollamo kroz vijesti. Ova kompulzija može biti toliko intenzivna da ometa fokus i kognitivno zdravlje. Inače, brain rot se toliko često događa mnogima da je prema Oxfordskom rječniku to postalo riječ 2024. godine.
Prema Oxfordskom rječniku brain rot je "navodno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno gledano kao rezultat prekomjerne konzumacije sadržaja - sada osobito online - koji se smatra trivijalnim ili nezahvalnim".
Upotreba izraza "brain rot" porasla je za 230 posto između 2023. i 2024. usred sve veće zabrinutosti oko toga koliko pretjerana konzumacija društvenih mreža i online sadržaja šteti raspoloženju i kognitivnom zdravlju, prema Oxfordu. Koristi se za opisivanje zatupljujućeg sadržaja koji se nalazi na društvenim mrežama i internetu, kao i naknadnog negativnog utjecaja koji to može imati na zdravlje mozga.
Koji su simptomi intelektualnog propadanja?
Brain rot nije službena medicinska dijagnoza, ali provođenje previše vremena pred ekranom, koju sama riječ opisuje, definitivno može dovesti do širokog spektra kognitivnih i emocionalnih problema, kaže za Everyday Health dr. Laurie Ann Manwell, psihologinja i instruktorica na Sveučilištu Wilfrid Laurier i Sveučilištu Guelph u Kanadi, koja proučava ovisnosti i mentalno zdravlje.
“Pretjerano provođenje vremena ispred ekrana može negativno utjecati na pozornost, koncentraciju, učenje, pamćenje, emocionalnu regulaciju i društveno funkcioniranje”, kaže dr. Manwell.
Znakovi koji ukazuju na intelektualno propadanje kod ljudi svih dobi mogu biti slični onome što se događa starijim osobama kod kojih se razvija kognitivno oštećenje, kaže Manwell. Ona navodi sljedeće simptome intelektualnog propadanja:
- Stalni poremećaji koncentracije
- Laka ili česta dezorijentiranost
- Poteškoće sa stvaranjem i zadržavanjem novih sjećanja, osobito nedavnih događaja
- Problemi s fizičkom brigom o sebi
- Promjene u osobnosti i društvenosti
- Trajne promjene raspoloženja, rasuđivanja i sposobnosti donošenja odluka
Kako nastaje intelektualno propadanje?
Do "kvarenja" mozga može doći jer buljenjem u ekrane zapravo ne radimo stvari koje su dobre za zdravlje mozga, poput tjelovježbe, spavanja, druženja u stvarnom životu i obavljanja aktivnosti koje su mentalno zahtjevne, kaže Manwell.
Brain rot također može biti uzrokovan načinom na koji koristimo uređaje, dodaje Manwell. Prečesto pasivno "listamo" i brzo konzumiramo sadržaj dok obavljamo više zadataka istovremeno ili pokušavamo raditi ili učiti u isto vrijeme.
"Korištenje uređaja na ove načine može rezultirati podijeljenim i smanjenim resursima za pozornost, što dovodi do slabijeg učenja i sposobnosti pamćenja, što može povećati stres i emocionalnu disregulaciju kada stalno moramo iznova učiti", kaže Manwell. "Često postoje i odgovarajući učinci na mozak, poput smanjene sive i bijele tvari, što dovodi do smanjenog kapaciteta obrade i učinkovitosti."
Tko je najviše izložen riziku od intelektualnog propadanja?
Jedan od razloga zašto brain rot može biti tako veliki problem je taj što može narušiti neuroplastičnost - koliko se lako mozak prilagođava i uspostavlja nove veze na temelju novih iskustava, objašnjava Manwell.
Tijekom života, bavljenje novim aktivnostima i učenje novih stvari može povećati neuroplastičnost, što nas zauzvrat štiti od kognitivnog pada kako starimo, dodaje Manwell. Konzumiranje ponavljajućeg, besmislenog sadržaja na našim uređajima ima suprotan učinak, smanjujući sposobnost mozga da učinkovito upravlja kognitivnim i bihevioralnim funkcijama.
Djeca i tinejdžeri su u najvećem riziku jer provode puno vremena ispred ekrana u ranoj dobi, dok se mozak još razvija, što može dovesti do doživotnog lošijeg kognitivnog i bihevioralnog zdravlja, napominje Manwell.
"Djeca, koja razvijaju moždane putove i vještine koje podržavaju stalnu pažnju, kontrolu impulsa i regulaciju raspoloženja, mogla bi biti osjetljivija na ove učinke", kaže dr. Adam Leventhal, profesor i izvršni direktor Instituta za znanost o ovisnosti na Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu. "Moguće je da pretjerana uporaba digitalnih medija to ometa."
Što učiniti u vezi s intelektualnim propadanjem?
Postoje neke stvari koje možete učiniti kako biste spriječili brain rot i pokušali poništiti dio njegovog utjecaja, kaže Leventhal.
"Promjena navika u korištenju digitalnih medija može poboljšati dobrobit", kaže Leventhal. "Pauze od gledanja u ekran, vremenska ograničenja i ograničenja za korištenje određenih nezdravih aplikacija mogu biti korisni."
Postoji mnogo aplikacija kojima možete pratiti koliko vremena provodite na mobitelu i kojima možete namjestiti razdoblja za "digitalnu detoksikaciju" kako biste se maknuli od ekrana i uključili u aktivnosti u stvarnom životu, dodaje Manwell. Međutim, ovo je više kratkoročno rješenje pa obratite pažnju na svoje svakodnevne navike kako biste poboljšali svoje raspoloženje i kognitivne funkcije nakon što počne intelektualno propadanje.
"Za stvarnu promjenu treba uključiti navike koje su dugoročno održive, poput zamjene provođenja vremena ispred ekrana drugim aktivnostima, poput meditacije, vježbanja, čitanja, učenja novih vještina (primjerice učenje novog jezika ili sviranje glazbenog instrumenta), igranje sa životinjama, boravka u prirodi i baviti se tim aktivnostima svakodnevno”, kaže Manwell.
Ako zbog posla morate provoditi puno vremena ispred ekrana, možda ćete morati biti kreativni kako biste pronašli načine da se odmaknete od svog računala i mobitela, kao obavljanje sastanaka uživo umjesto virtualno, savjetuje Manwell. Kada morate koristiti računalo ili mobitel, trebali biste dati sve od sebe da vam to bude jedini fokus, tako da možete učinkovito izvršiti zadatak.
"Biti svjestan, aktivno angažiran i usredotočen na uređaj također može pomoći u neutraliziranju negativnih učinaka koji se javljaju i kod multitaskinga", kaže Manwell.
