Jedna od najgorih navika modernog čovjeka je multitasking - obavljanje većeg broja poslova istovremeno ili naizmjenično. Pod "poslovi" ne misli se samo na profesionalne obaveze, već na sve aktivnosti koje iziskuju napor, uključujući telefoniranje i gledanje televizije
U kakvu nas opasnost može dovesti multitasking, upozorava sportski psiholog Igor Čerenšek.
Multitasking se može provoditi na dva načina - istovremeno poput pisanja teksta uz gledanje filma, ili naizmjenično pri čemu osoba skače s jednog posla na drugi i natrag.
Obavljaj stvari jednu po jednu i osjećat ćeš se bolje
Istraživanje provedeno na Michiganskom sveučilištu pokazalo je kako "multitaskeri" troše mnogo vremena i energije prebacujući se između zadataka. Ti su gubici posljedica potrebe za mentalnom prilagodbom, a povećavaju se što su zadaci složeniji. Procijenjeno je da radnici-multitaskeri izgube 20 do 40 posto radnog vremena na prebacivanje između poslova te da američko gospodarstvo zbog radnikova "žongliranja" zadacima gubi 625 milijardi dolara godišnje.
Umna prilagodba je naporna
Psiholog Rene Marois sa Vandebiltova sveučilišta snimanjem mozga je utvrdio da u mozgu postoji ''usko grlo'' u kojemu nastaje gužva kad smo izloženi većem broju podražaja istovremeno ili u brzom slijedu. Pokusi su pokazali da se zadaci brže obavljaju ako se izvode jedan po jedan, nego ako se kombiniraju u multitaskerskom stilu.
Osim što je za duševni mir povoljno da svaki posao obavljaš u zasebnom terminu, između poslova ili između dvije cjeline istog posla napravi stanku za okrepu. Već će ti i deset minuta predaha pomoći da budeš produktivniji. Kad se sve zbroji i oduzme, posao ćeš dovršiti brže i pritom se manje umoriti, kaže Robert Mack, psiholog i autor knjiga o sreći.
Svakog si dana ostavi vremena za potpuno i pasivno opuštanje. Umjesto da se nakon ručka odmah bacaš na popis obaveza, provedi pola sata na balkonu, u parku ili u šetnji, puštajući mozak na pašu.
Odmor u "unplugged" verziji
Ako ti nedostaje vremena, izbaci iz rasporeda najmanje važne stavke koje te zamaraju. Jedan tjedan preskoči peglanje ili odlazak u teretanu, a dobiveno vrijeme posveti nečemu što te najviše opušta i usrećuje. Kad si na izletu, iskopčaj se od obaveza. Provedi slobodno vrijeme u "unplugged" verziji pa ne provjeravaj stalno e-mail i ne komuniciraj s ljudima iz poslovne ili školske sredine. Odvajanje od izvora stresa pomoći će tvom organizmu da se oporavi i napuni energijom. Nakon seanse mira, moći ćeš se vratiti obavezama s više poleta i boljom koncentracijom.
Komentar stručnjaka
Sportski psiholog Igor Čerenšek otkrio je kako multitasking nije nimalo bezazlen, te može biti uzrok velikog stresa u svakodnevnom životu.
Iako se ''multitaskeri'' u društvu opisuju kao oni koji izrazito dobro koriste raspoloživo vrijeme, vrlo se malo govori o tome koliko su zapravo zbog svog multitaskinga izloženi stresu, dok u isto vrijeme njihova radna učinkovitost opada, htjeli to oni priznati ili ne. Iako multitaskeri mogu raditi više stvari odjednom ili se brzo prebacivati s posla na posao, to ne znači da su jednako dobri u tome kao kada bi radili samo jedan zadatak u jednom trenutku.
Zbog brzine života u modernom društvu danas, često se osjećamo primorani odrađivati nekoliko stvari u isto vrijeme, pa onda jednostavno stvari odrađujemo na autopilotu, nesvjesni trenutka i svega što radimo. Prije nekoliko godina, upravo zbog multitaskinga i nesvjesnog upravljanja vlastitim životom, jedna je majka u Americi, inače učiteljica, zaboravila svoje dijete u autu na parkingu ispred škole u kojoj je radila. Bio je to tragičan, ali nažalost ne izoliran slučaj.
Multitaskingom gubimo kontrolu nad poslom
Slične stvari događaju se svugdje u svijetu pa i u Hrvatskoj. Ono što multitaskingom gubimo jest potpuna kontrola nad onim što radimo, što vrlo lako izaziva stresnu reakciju, ali i nesretne okolnosti poput na primjer gubitka kontrole nad vozilom. Zadovoljstvo koje dolazi nakon obavljenog posla i koje prenosimo dalje, često je izostavljeno jer nemamo dovoljno vremena za proraditi informaciju ili dati sami sebi priznanje već vrlo brzo letimo dalje na sljedeći zadatak.
Multitaskingom ne živimo u stvarnom svijetu u sadašnjosti, već paralelno živimo u nekoliko preklopljenih trenutaka i to nas kao što istraživanja kažu baca pod veliki utjecaj stresa, u stanje u kojem teško pronalazimo zadovoljstvo.
Opasnost multitaskinga je psihičke prirode, ali na žalost i fizičke. Emocionalne reakcije koje doživljavamo u jednom zadatku, bez filtriranja prenosimo na drugi zadatak, te naše emocije tada imaju izravan učinak na to što radimo, a sužene kognitivne sposobnosti ne omogućavaju nam da i jedan zadatak obavimo maksimalno precizno niti maksimalno angažirano.
