Gotovo 1,2 milijarde ljudi diljem svijeta ima neki od mentalnih poremećaja, pokazuju podatci za 2023. godinu, što znači da je ova brojka porasla za 95,5% od 1990. godine.
Više nije tajna i svi znamo da su mentalni poremećaji jedan od najvećih problema današnjice, te da ih više ne možemo nikako "ignorirati" i praviti se da problem ne postoji. Problem itekako postoji, a studija objavljena jučer u časopisu The Lancet pokazala je koji su razmjeri ovog problema, odnosno s koliko velikim se problemom moramo uhvatiti ukoštac.
Studija je provedena na temelju brojki i podataka za 2023. godinu, a u obzir su se uzimale brojke od 1990. godine. U 2023. godini u svijetu je bilo 1,2 milijarde ljudi s nekim mentalnim poremećajem, a to pokazuje da je brojka od 1990. godine porasla za 95,5 posto.
Najveći porast zabilježen je kod anksioznosti i depresije, koji su ujedno bili i najčešći poremećaji u 2023. godini. Na trećem mjestu bili su poremećaji osobnosti koji nisu popraćeni drugim mentalnim poremećajima ili poremećajima uzrokovanim zlouporabom droga.
Studija je također otkrila kako se trendovi u vezi s 12 mentalnih poremećaja razlikuju prema dobi, spolu, lokaciji i sociodemografskim čimbenicima među 204 zemlje i teritorija – a sve upućuje na to "da ulazimo u još više zabrinjavajuću fazu pogoršanja tereta mentalnih poremećaja na globalnoj razini", napisali su autori u studiji. Dr. Damian Santomauro, prvi i glavni autor studije, priznao je da je iskreno šokiran razmjerima.
"Ovdje mnogo čimbenika igra ulogu i teško ih je sve razdvojiti", rekao je Santomauro, inače izvanredni profesor na Sveučilištu Queensland. "Rješavanje ovih čimbenika rizika zahtijeva globalno kolektivno vodstvo."
Ostali mentalni poremećaji koji su bili uključeni u studiju bili su bipolarni poremećaj, shizofrenija, poremećaj iz autističnog spektra, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću, anoreksija, bulimija, distimija, poremećaj ponašanja i razvojni intelektualni invaliditet iz nepoznatih uzroka. Distimija je dugotrajan, ali blagi oblik depresije, poznat i kao perzistentni depresivni poremećaj. Poremećaj ponašanja pogađa djecu i tinejdžere i uključuje neposluh i agresivno ponašanja.
Istraživači su otkrili da je svih 12 poremećaja u porastu, uključujući porast anksioznosti od 158% i porast depresije od 131% u usporedbi s 1990. godinom. Najrjeđi poremećaji bili su anoreksija, bulimija i shizofrenija - iako ta stanja nisu rijetka, s otprilike 4 milijuna, 14 milijuna i 26 milijuna slučajeva u 2023. Većina mentalnih poremećaja bila je češća kod žena, ali autizam, poremećaji ponašanja, ADHD, poremećaji osobnosti i neobjašnjivi intelektualni invaliditet zapravo su bili češći kod muškaraca.
Ova studija imala je još jedan cilj, a to je otkriti kako je pandemija Covid-19 mogla utjecati na stope određenih mentalnih problema. Prije pandemije Covid-19, stope anksioznosti, depresije i nekih drugih poremećaja već su bile u porastu, ali tijekom i nakon krize, depresija se povećala i nije se vratila na stope prije pandemije. Anksioznost je dosegla vrhunac i ostala visoka do 2023. godine – a možemo nagađati da je i dalje tako.
Iako su brojke vrlo visoke, stručnjaci nagađaju da su stvarne brojke danas još i više, jer postoji problem neprijavljivanja tegoba.
Mladi sve više pogođeni
Što se tiče raspodjele među spolovima i prema godinama, mentalni poremećaji sve češći među ženama i osobama u dobi od 15 do 39 godina. Teret psihičkog zdravlja i mentalnih problema među ženama je već poznat od ranije, ali najviše brojke u dobnoj skupini od 15 do 19 godina vide se prvi put u povijesti. Najveće brojke dosad su obično bile u kategoriji srednjih godina.
Iako bi jedan od razloga mogla biti činjenica da se osobe daleko lakše obraćaju psiholozima i psihijatrima zbog svog stanja, jer je stigma donekle skinuta s mentalnih poremećaja, postoje i drugi, objektivni razlozi.
"Ako se osvrnete i pogledate uvjete u kojima ljudi žive, to nažalost nije iznenađujuće", rekao je rekao je dr. Robert Trestman, ravnatelj psihijatrije i bihevioralne medicine na Medicinskom fakultetu Virginia Tech Carilion. Mnogi su čimbenici koji mogu potaknuti ili pogoršati mentalna zdravstvena stanja, rekli su stručnjaci, te istaknuli genetiku, ekonomsku nestabilnost, traumu, neadekvatnu ili nedostupnu zdravstvenu skrb, političke sukobe i nestabilnost, ratovanje, nesigurnost hrane, nasilje intimnog partnera, probleme sa slikom tijela, diskriminaciju, smanjenje društvene povezanosti, prijetnje okolišu i drugo.
