Bezglutenska prehrana je odlična za mnogo ljudi, ali se mora paziti na nekoliko stvari

Prehrana bez glutena osvaja sve više poklonika diljem svijeta, no pitanje koje se postavlja je li riječ o čistom pomodarstvu, ili je uistinu u pozadini zdravstvene potrebe? Ova je tema izvor brojnih debata i publikacija, te kako vrijeme odmiče, sve je više dokaza kako prehrana bez glutena predstavlja mudar prehrambeni izbor kod mnogih osoba, a ne samo onih koji boluju od celijakije. No, krenimo redom.

Sandra Krstev Barać, mag.nutr. IFMCP iz Funkcionalne medicine

Što je to gluten i zašto je kod nekih štetan?

Gluten je proteinska komponenta prisutna u pšenici, raži i ječmu – žitaricama koje su često zastupljene u svakodnevnoj prehrani. Proteini glutena osiguravaju elastičnost i „ljepljivost“ proizvodima od brašna zbog čega zauzimaju cijenjeno mjesto u pekarskoj industriji. Ipak, sve je više dokaza da ovaj čest sastojak može izazvati brojne zdravstvene probleme kod pojedinaca.

Poremećaji koje uzrokuje gluten se dijele u 3 skupine prema mehanizmu nastanka:

1. Autoimuni poremećaji u koje se ubrajaju celijakija, dermatitis herpetiformis i glutenska ataksija
2. Alergijski poremećaji u koje se ubraja alergija na pšenicu
3. Imunološki posredovani poremećaji u koje se ubraja ne-celijakična glutenska preosjetljivost  (NCGS)

Celijakija je nasljedna autoimuna bolest u kojoj konzumacija glutena potiče niz reakcija koje uzrokuju upalne procese u tankom crijevu. Rezultat tih upalnih zbivanja je uništenje stanica crijevne sluznice i atrofija crijevnih resica neophodnih za apsorpciju i iskorištenje nutrijenata. Posljedica je, pak, malapsorpcija i malnutricija (pothranjenost) i to bez obzira na ukupnu količinu glutena. Jedina sigurna terapija kod celijakije je stroga bezglutenska dijeta.

Alergija na pšenicu je burna imunološka reakcija koja se najčešće manifestira svrbežom kože, crvenilom, oticanjem usana i područja oko očiju, mučninom, povraćanjem, a u rijetkim slučajevima može biti i fatalna.

S alergijom i celijakijom smo već dosta dobro upoznati, no preosjetljivost na gluten je relativno novo prepoznat fenomen. Radi se o simptomima (primjerice nadutost, vjetrovi, proljev ili zatvor, ali i dermatitis ili glavobolja) koji nastaju nakon konzumacije glutena, kod osoba koje nemaju niti celijakiju niti alergiju. Nakon što osobe isključe gluten iz prehrane, simptomi se umanjuju, a kvaliteta života značajno poboljšava.

Preosjetljivost na gluten nije autoimune prirode, kao što je to slučaj kod celijakije niti je alergijske prirode, kao kod alergije na pšenicu, već nastaje drugim imunološkim mehanizmima, no i ona se „liječi“ bezglutenskom prehranom, iako ne nužno toliko strogom kako to provode osobe s celijakijom. Zanimljivo, preosjetljivost na gluten često prati autoimune bolesti, osobito Hashimotov tireoiditis.

Foto: Pexels

Uravnotežena prehrana bez glutena

Dobra je vijest da gluten nije esencijalan pa njegovo izbacivanje nije štetno za organizam. Ipak, bezglutenska prehrana zahtijeva malo angažmana. Primjerice, jasno je da iz prehrane valja izbaciti sve proizvode od pšenice, ječma i raži (pa tako i bulgur, pir, kamut, kus-kus…), no problem mogu predstavljati brojne druge namirnice gdje je gluten “skriven”. Tako ga nerijetko nalazimo u umacima za salate, ketchupu, suhomesnatim proizvodima, čokoladnom mlijeku, aromatiziranim kavama, gotovim juhama pa i  sladoledu. Zato je na prehrani bez glutena iznimno bitno čitati deklaracije proizvoda, s time da ćete bezglutenske proizvode prepoznati po karakterističnom znaku „prekrižene pšenice“ na pakiranju.

Izbacivanje ove skupine žitarica može dovesti do deficita nekih vitamina i minerala, pa i vlakana ako se ne provede mudro. Stoga, kako bi vaša prehrana bila uravnotežena i na bezglutenskoj prehrani jednostavno glutenske žitarice zamijenite onima koje ga ne sadrže, a to su riža, kukuruz, heljda, proso, kvinoja, amaranth i zob (koja mora nositi oznaku bez glutena što znači da nije kontaminiranja njime). Osim na ovim žitaricama, u zdravoj bezglutenskoj prehrani naglasak je na nutritivno bogatim namirnicama koje prirodno ne sadrže gluten kao što je povrće i voće, meso, riba, jaja te orašasti plodovi i zdrave masnoće. Ovakvo praćenje prehrane bez glutena nije ni nezdravo ni opasno, upravo suprotno, ono je za mnoge ljude, posebno one sa kroničnim i upalnim bolestima, put do zdravlja i vitalnosti.

SPAR-ova linija SPAR free from sadrži bogat izbor proizvoda bez glutena  i laktoze namijenjenih osobama oboljelima od celijakije ili osobama intolerantnima na mliječne bjelančevine odnosno mliječni šećer. SPAR free from proizvodi razvijeni su uz podršku vodećih liječnika i prehrambenih stručnjaka iz Austrije te savjetnika tamošnjeg društva za celijakiju. U liniji je više od 60 proizvoda bez laktoze i/ili glutena. Među njima su kruh, müsli, keksi bez glutena, kao i mlijeko, vrhnje te maslac bez laktoze. Osim osnovnih prehrambenih namirnica, u liniji su i razne delicije - pudinzi, namazi, čokolade, voćni jogurti - kako se ničega ne biste morali odreći.