Prema istraživanjima UN-ove organizacije - FAO, u svijetu se godišnje baci čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane, oko 1,3 milijarde tona, dok se u EU baci oko 90 milijuna tona hrane, što poziva na akciju i na međunarodnoj, nacionalnoj, ali i onoj kućnoj razini.
Donosimo ti tri savjeta kako možeš smanjiti bacanje hrane kod kuće kako bi pomogla svojoj planeti, ali i kućnom budžetu.
1. Planiraj obroke
Vjerojatno najveći dio slagalice je upravo planiranje obroka. Osim što će planiranje smanjiti bacanje hrane, istovremeno ćeš lakše unijeti preporučene količine voća i povrća i imati uravnoteženu prehranu. Osmisli tablicu s jelima za slijedećih sedam dana, zajedno s receptima te napiši popis za kupnju.
2. Čuvaj hranu na pravim mjestima
Namirnice koje planiraš brzo iskoristiti spremi u hladnjak, a ostale zamrzni. Primjerice, svježe mljeveno meso, piletina i plodovi mora mogu stajati najviše 2 dana u hladnjaku, stoga ukoliko ih odmah ne planiraš iskoristiti, zamrzni ih. Mudro bi bilo označiti zamrznute paketiće koju namirnicu zamrzavamo uz dodatak datuma zamrzavanja. Ostatke od ručka možeš držati najviše 3 do 5 dana u hladnjaku, stoga ako misliš da si skuhala previše, zamrzni i gotov obrok za dane kad ne stigneš kuhati. Neke vrste voća i povrća treba čuvati u hladnjaku, dok je nekima bolje na sobnoj temperaturi.
- U hladnjaku čuvaj: brokulu, ciklu, cvjetaču, celer, citruse, trešnje, kukuruz, grožđe, mahune, blitvu i špinat.
- Na sobnoj temperaturi čuvaj: jabuke, avokado, brskve, nektarine i šljive sve do trenutka potpune zrelosti, a tek ih onda premjesti u hladnjak. Banane, rajčice, patlidžane i paprike čuvamo na sobnoj temperaturi.
- Na suhom i tamnom mjestu čuvamo češnjak, luk, krumpir i bundevu.
3. Iskoristi sve što kupiš ili skuhaš
Recikliraj stara jela, probudi maštu i eksperimetiraj. Odredi jedan dan u tjednu kada ćeš jesti ostatke kuhanih jela. Ne pospremaj svježe namirnice u tamne vrećice ili kutije kako ne bi zaboravila na njih.
