Slasno morsko povrće koje zajedničkim imenom nazivamo alge danas nam je dostupno u raznim vrstama i oblicima, kao hrana i dodaci prehrani. U Kini ih poslužuju kao povrće, dok ih u Irskoj pripremaju kao kašu te koriste kao sredstvo za ugušćivanje deserata. Alge, također danas postaju sve popularniji dodatak prehrani
Općenito, pojam morskih trava odnosi se na velik broj morskih biljaka koje nalazimo u morima i oceanima. Većinu te skupine čine morske alge (najčešće su zelene, crvene i smeđe), koje dominiraju vodama već milijardu godina. Postoji 20.000 vrsta algi, a čovječanstvo uživa u okusima stotina različitih vrsta. Posebno su važne namirnice u prehrani stanovništva obalne Azije, britanskog otočja, Islanda i Havaja.
Za što se koriste
Japanci koriste morske trave kao "omotače", primjerice za sushi, a dodaju ih i salatama i juhama, pripremaju se i kao "grickalice“, prženjem u ulju. U Kini ih poslužuju kao povrće, dok ih u Irskoj pripremaju kao kašu te koriste kao sredstvo za ugušćivanje deserata. Naime, alge se ujedno uzgajaju kako bi se iz njih izolirali moćni uguščivači i emulgatori – agar, karagenan i alginati – želatinozne tvari koje alge obilato nakupljaju. Općenito, pojam morskih trava odnosi se na velik broj morskih biljaka koje nalazimo u morima i oceanima.
Većina morskih algi ima bogat, slastan okus i svjež morski miris. Mnoge vrste su dobar izvor vitamina A, B, C i E, potom joda, fosfora i drugih minerala. S obzirom da alge predstavljaju vrijedan izvor vlakana, minerala i fitonutrijenata uputno je koristiti ih kao dio uravnotežene prehrane. Zato ih probaj s rižom, pečenim krumpirima, u salatama, juhama i varivima.
Jedinstven okus
Okus algi teško se može usporediti s bilo kojim nama poznatim jelom. Za njihov je karakteristični okus odgovoran natrijev glutamat, u nas poznatiji kao pojačivač okusa koji se dodaje u začinske mješavine i gotova jela. Stručnjaci opisuju okus natrij-glutamata kao okus koji se ne može okarakterizirati niti jednim od četiri osnovna okusa. Japanski znanstvenik Kikumae Ikeda otkrio ga je slučajno dok je proučavao smeđu algu kombu, koja se u azijskoj kuhinji često koristi u pripremi juha. Utvrdio je da je ova alga izvrstan izvor spoja natrij-glutamata koji izaziva novi okus, i kojeg se najbolje može opisati kao ugodan, ukusan, fin.
Vrste algi
Razne vrste algi udomaćile su se na tanjurima makrobiotičara i drugih osoba koje su prigrlile istočnjačke okuse i tzv. fusion kuhinju. Primjerice, arame alge su blagog okusa i trebaju se marinirati ili kuhati s umacima i povrćem da bi im se pojačao okus. Najčešće se stavljaju u salate, a koriste se i kao dodatak kuhanom povrću. Alge poznete pod imenom nori obično dolaze u obliku sličnom papiru, a u njih se omata japaski sushi. Dulse je alga idealna za salate jer se jede i sirova, a dobro pristaje i u juhe i variva. Kada se sitno nasjecka može poslužiti i kao pojačivač okusa mesnih jela. Kombu i wakame alge su predstavnici smeđih algi i čest su dodatak jelima poput variva i juha u zemljama Dalekog istoka. Posebno je zanimljiv čips od kombu alge. Arame alge odlično pristaju uz korjenasto povrće, sjemenke i tofu.
Priprema
Izuzetno je važna pravilna priprema algi, budući da mogu sadržavati vrlo visoke razine arsena koji se može otkloniti namakanjem i prokuhavanjem algi. To se najviše odnosi na algu hijiki koja je posebno bogata arsenom. Tradicionalni način pripreme algi, uz pranje i namakanje na sobnoj temperaturi, prije kuhanja, rezultira smanjenim udjelom arsena u algama čak do 60 posto, a pritom je dobro da je voda u kojoj se alge namaču topla. Te mjere predostrožnosti posebno su bitne za osobe koje slijede makrobiotički i vegetarijanski način prehrane jer ih znatno češće konzumiraju.
Pravilo kaže da sirove alge treba dobro oprati pod vodom, potom namočiti 15 minuta u vrućoj vodi, te nakon toga ocijediti i dobro isprati, a preostalu vodu od namakanja baciti. Nakon toga alge se kuhaju, pirjaju ili peku, ovisno o vrsti jela koja se priprema
Alge kao dodatak prehrani
Već dugi niz godina, uvjerljivo prvo mjesto po popularnosti među dodacima prehrani na bazi algi drži alga Spirulina. Spirulina je jedinstvena modrozelena mikroalga koja pripada najstarijim biljnim organizmima na Zemlji. Vrlo je bogata proteinima s izvrsnim aminokiselinskim profilom jer sadrži esencijalne aminokiseline koje naš organizam ne može sam sintetizirati. Uzimajući spirulinu kao dodatak prehrani opskrbljujemo se β-karotenom, vitaminima B-kompleksa i željezom u lako iskoristivom obliku. Spirulina je prirodni izvor magnezija, kalcija, fosfora, kalija i elemenata u tragovima poput bakra, mangana i kroma. Bogata je i klorofilom te višestruko nezasićenim masnim kiselinama
Chlorella je posljednjih nekoliko godina doživjela značajan uzlet među štovateljima prirodnih dodataka prehrani. To je jedna od rijetkih slatkovodnih algi koja ima koristi za ljudski organizam. Naime, većina slatkovodnih algi su toksične. Chlorella je zelena alga, iznimno bogata klorofilom te se stoga koristi kao moćni čistač organizma, u sklopu programa detoksikacije. Odličan je izvor vitamina i minerala te omega-3 masnih kiselina.
Alge Fucus i Kelp također su dostupne kao dodaci prehrani u tabletama, a njihova je osnovna karakteristika bogatstvo mineralom jodom. Poznato je da je jod iznimno važan za pravilan rad štitne žlijezde te se stoga ove alge često preporučuju za poticanje metabolizma i lakši gubitak suvišnih kilograma. Također, bogate su raznim vitaminima, mineralima i specifičnim polisaharidima, a sadrže I alginate, fukoidin i laminarin koji su sposobni upiti veliku količinu vode dajući osjećaj sitosti i djelujući blago laksativno.
Zato su neki od danas najpopularnijih sastojaka za mršavljenje temeljeni upravo na ekstraktima iz smeđih algi. O tome više možeš pročitati ovdje.
